Projekat Žuti okvir će se u 2022. godini baviti temom "Svet bez gladi, hrana za sve", prema jednoj od tačaka održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Kroz zanimljive priče i uz nenadmašne fotografije, svakodnevnim i razumljivim jezikom National Geographic obrađuje teme iz sveta koje nas svakodnevno okružuju.
Zanimljivim i edukativnim štivom trudimo se da inspirišemo čitaoce da brinu o Zemlji, kao o zajedničkom domu svih nas. Naša misija proističe iz uverenja da nauka, istraživanje i dobre reportaže mogu da promene svet i učine ga boljim mestom za sve.
"Žuti okvir" je projekat kojim želimo da promovišemo održivi razvoj i da ohrabrimo naše građane da žive, razmišljaju i rade održivo. Platforma "Žuti okvir" započeta je 2020. godine s temom obrazovanja, a 2021. godine bila je posvećena vodi, vazduhu i energiji.
Naša misija jeste da doprinesemo ostvarivanju ravnoteže ekonomskog, socijalnog, kulturnog i tehnološkog razvoja. Ključno je da budemo usklađeni s potrebama za poboljšanje načina života i životne sredine, kako bismo uspeli da ostvarimo ultimativni cilj: da omogućimo sadašnjim i budućim generacijama bolji način života.
Zato projekat "Žuti okvir" nastavljamo i u 2022. godini.
"Žuti okvir 2022" baviće se temom "Svet bez gladi, hrana za sve", prema jednoj od tačaka održivog razvoja Ujedinjenih nacija.
Iskorenjivanje gladi jedan je od prvih i uvek prioritetnih ciljeva Ujedinjenih nacija, od samog osnivanja nakon Drugog svetskog rata. Okončati glad, postići bezbednost hrane i poboljšanu ishranu i promovisati održivu poljoprivredu – prioritet je drugog po redu cilja održivog razvoja UN Agende 2030.
U ovom cilju navodi se da je svrha Ciljeva održivog razvoja iskorenjivanje svih oblika gladi i neuhranjenosti do 2030. godine, pri čemu će se voditi računa o tome da svi imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cele godine. Tu spada i promovisanje održivih poljoprivrednih postupaka; unapređenje života i kapaciteta malih poljoprivrednika, uz ravnopravan pristup zemljištu, tehnologiji i tržištima.
Ukupan broj osoba koje pate od ozbiljnog nesigurnog pristupa hrani u porastu je od 2015. godine. Procenjuje se da je 26,4 odsto svetske populacije tokom 2018. godine bilo pogođeno umerenim ili ozbiljnim nesigurnim pristupom hrani.
Srbija se često opisuje kao zemlja u kojoj je glad iskorenjena, no ipak prema podacima, oko šest odsto dece mlađe od pet godina umereno ili teško je zaostajalo u razvoju usled mršavosti ili prekomerne težine. Prema podacima Crvenog krsta, program Narodnih kuhinja u 77 opština u Srbiji koristi 33.715 osoba, od čega čak 11.000 dece.
O ovoj temi će tokom godine pisati odabrani stručnjaci, kao i predstavnici relevantnih ministarstava ili agencija Republike Srbije, koji će kroz svoje primere i praksu predstaviti ključne probleme i potencijalna rešenja.