Koji su najveći problemi kada govorimo o poljoprivredi i uništavanju prirodnih resursa?

Globalno gledano, poljoprivreda predstavlja jedan od najvećih zagađivača životne sredine.

Globalno gledano, poljoprivreda predstavlja jedan od najvećih zagađivača zbog prekomerne i neodgovorne upotrebe pesticida i mineralnih đubriva, krčenja šuma, degradacije zemljišta... Takođe, njenim delovanjem uništava se biodiverzitet, podstiče erozija, zagađuju vodotoci i slično.

Koji su najveći problemi kada govorimo o poljoprivredi i uništavanju prirodnih resursa?

Neadekvatna upotreba pesticida

Često dešava da poljoprivrednici neadekvatno upotrebljavaju pesticide, ne poštujući ni vreme primene ni preporučene količine, što negativno utiče na zdravlje životne sredine, ali pre svega ljudi koji u njoj žive. 

Neodgovorno krčenje šuma

Neodgovorno krčenje šuma, dovelo je do toga da je, na primer u Vojvodini, trenutno 85 odsto oranica izloženo eolskoj eroziji, zbog koje se godišnje sa jednog hektara gubi čak tona kvalitetnog zemljišta.

Animalni otpad

Poseban problem u srpskoj poljoprivredi predstavlja animalni otpad čije zbrinjavanje nije rešeno na adekvatan način, pa leševi životinja i njihovi delovi završavaju na deponijama ili u improvizovanim jamama.

Neadekvatno odložen animalni otpad, predstavlja potencijalni izvor zaraze za ljude i životinje umesto da, bude sirovina za dobijanje velikog broja proizvoda. Za to bi odgovornost trebalo da preuzmu lokalne samouprave i zoohigijenska služba.

Ambalažni otpad

Još jedna vrsta otpada ugrožava poljoprivredna područja, a to je ambalažni otpad od sredstava za zaštitu bilja. Ima ljudi koji neadekvatno rukuju, kako samim pesticidima, tako i ambalažama u kojima on dolazi.

Iako ovaj resurs može da se oporavi od zagađenja, taj postupak je dug i težak. Potreban je kvalitetan monitoring zemljišta, kako sa aspekta njegove plodnosti, tako i sa stanovišta sadržaja štetnih materija u njemu. 

Nove šanse

Zaštićena područja idealna za brendiranu eko-proizvodnju

Posebnu kategoriju u bavljenju poljoprivredom predstavljaju zaštićena područja, kojih u Vojvodini ima malo, pa je njihov značaj utoliko veći.

Oko 80 odsto zemljišta u Vojvodini je poljoprivredno i na njemu se obavlja intenzivna proizvodnja, koja utiče na opadanje biodiverziteta i smanjenje plodnosti zemljišta.

Zaštićena područja, s druge strane, nude mogućnost bavljenja organskom poljoprivredom i na taj način mogli bi da se stvore brendovi sa dodatom vrednošću na tržištu - ponuda ekološke hrane može da se poveže i sa eko-turizmom u ovim oblastima, čime bi se, osim očuvanju područja, doprinelo i njihovoj ekonomskoj održivosti, piše Poljoprovrednik, specijalizovani list za selo..

Iako je korišćenje pesticida u zaštićenim područjima značajno ograničeno, oni ipak nisu potpuno izbačeni iz upotrebe, a koji pesticidi će se koristini - najviše zavisi od njihove štetnosti. 

Područja s najvišim stepenom zaštite, imaju i najviši stepen restrikcije, bilo da je reč o primeni hemijskih sredstava, đubriva ili aktivnostima koje se u njima sprovode.

Poljoprivrednici koji žele da primene neko određeno sredstvo u zaštićenom području mogu da traže dozvolu za to i ukoliko je sve u skladu sa zakonom, brzo će je dobiti. Međutim, čest je slučaj da pojedinci primenjuju pesticide bez ikakvih ograničenja, pa dolazi do trovanja zaštićenih vrsta. 

Racionalnom proizvodnjom smanjiti troškove

Racionalizacija poslova u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji jedan je od bitnih faktora očuvanja životne sredine, a značajnu pomoć u ovom segmentu mogu da pruže kontrole plodnosti zemljišta na osnovu kojih poljoprivrednici tačno mogu da odrede koliko im je i kog mineralnog đubriva potrebno.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo već godinama u saradnji s Poljoprivrednom stručnom službom Vojvodine omogućava besplatne kontrole plodnosti zemljišta na osnovu kojih su markirane i pojedine parcele na kojima su utvrđene čak toksične količine pojedinih elemenata.

Realizaciju projekta Uticaj poljoprivrede na vodu, vazduh i energiju, u okviru platforme Žuti okvir 2021 sufinansiralo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.