Tropski talas je stigao i u Srbiju, a prema prognozi hidrometeorologa visoke temperature koje nas očekuju mogu da izazovu ozbiljne posledice po zdravlje ljudi. Dr Ivan Đurić, savetuje kako da se ponašate tokom vrelih dana.

Širom Srbije beleže se temperature preko 35 °C, a u narednim danima očekuje se da živa u termometru premaši četrdeseti podeljak. Nezapamćeni toplotni talas koji je prethodnih dana srušio brojne temperaturne rekorde u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Španiji stiže i u našu zemlju. U doba klimatskih promena letnji dani mogu da budu neizdrživo topli za naš organizam, stoga je veoma bitno da zaštitimo sopstveno zdravlje i zdravlje svojih bližnjih što više možemo.
Paklene vrućine u prošlosti nisu bile problem sa kojim su se zdravstveni sistemi u ovom delu sveta često sretali, zato su dobra priprema i upozorenje stanovništva ključni za izbegavanje teških stanja i smrti koje mogu da budu izazvani visokim temperaturama.
"Zbog klimatske krize vrućine su deo naše "nove normalnosti". Ovi smrtonosni događaji sada su učestaliji i intenzivniji. Ljudi nisu uvek svesni opasnosti toplote. Ali kada zajednice razumeju rizike i preduzimaju jednostavne mere pripreme, mogu da se spreče nepotrebne tragedije", poručio je nedavno Martin van Alst, direktor Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumeseca.
U ovakvim uslovima prevencija je najvažnija - o tome kako pojedinci mogu ostati zdravi tokom naleta opasnih vrućina i toplotnih talasa razgovarali smo sa dr Ivanom Đurićem iz Bora, pokretačem sajta savetilekara.rs, piše Klima 101.
1. Unosite dovoljno tečnosti
Prvi u nizu saveta koji će vam svaki lekar dati kada je reč o zaštiti zdravlja pri visokim spoljašnjim temperaturama jeste - hidratacija. "Pre svega bitno je unositi dovoljno tečnosti. Barem dva litra dnevno, po mogućnosti i više. Pod tečnost podrazumevamo običnu vodu, ne gazirana pića, sokove, energetska ili alkoholna pića", naglasio je dr Ivan Đurić na početku našeg razgovora.
On je takođe skrenuo pažnju da ne treba konzumirati hladnu vodu iz frižidera već običnu vodu iz česme ili iz flašica koje su stajale na sobnoj temperaturi.
Naravno, ne treba da čekate da ožednite, već pijte vodu redovno - ponekad je dobar izbor pića zapravo posoljena voda ili voda sa elektrolitima kakvu piju sportisti. Unos ovakvih napitaka može da spreči dehidrataciju.
Kada je u pitanju hrana, treba da smanjite konzumaciju namirnica bogatih proteinima, kao i da jedete veći broj manjih obroka u toku dana.
2. Ne izlazite napolje tokom najtoplijeg dela dana
Pored unosa tečnosti, prema rečima našeg sagovornika, važno je izbegavati izlazak napolje tokom najtoplijeg dela dana. A kada boravite napolju, najbolje bi bilo da nosite laganu odeću i šešir, kao i da tražite hladovinu.
Svetska zdravstvena organizacija daje dodatne smernice za oblačenje tokom opakih vrućina - odevni komadi treba da budu izrađeni od prirodnih materijala, a sugeriše se i nošenje naočara za sunce.
Tokom dana kada se mere ekstremno visoke temperature ne bi trebalo upražnjavati naporne fizičke aktivnosti. U slučaju da su one neizbežne, trebalo bi ih praktikovati u najhladnijem delu dana što je otprilike u periodu od 4 do 7 ujutru.
Dr Đurić je istakao da nikako ne treba zaboraviti radnike koji rade na takvim radnim mestima sa većom izloženošću suncu ali i visokoj temperaturi. "Radnici u tim uslovima posebno treba da budu oprezni, nose kapu, unose dovoljno tečnosti ali i koriste zaštitne faktore za sunce kako bi što više zaštitili svoju kožu od štetnog dejstva sunčevih zraka."