Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Кako mikroorganizam iz Australije može da uspori globalno zagrevanje?

Ovaj morski mikroorganizam je sposoban da apsorbuje ogromne količine ugljenika svake godine.

 Fitoplanktoni Izvor: Shutterstock

Australija je identifikovala jednu ćeliju koja može da zaustavi globalno zagrevanje "jedući" ugljenik. Do tog zaključka došli su stručnjaci sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju.

Proučavali su fitoplankton Prorocentrum cf. balticum, široko rasprostranjen širom sveta. Ovaj mikroorganizam je sposoban za fotosintezu i može da dobije hranljive materije na različite načine. Ova karakteristika omogućava da Prorocentrum cf. balticum zauzime one delove okeana kojima drugi fitoplanktoni ne mogu da se prilagode.

Možda će vas zanimati i:

Australijski fitoplankton, na primer, može da privuče i pojede druge mikroorganizme oslobađanjem egzopolimera bogatog ugljen-dioksidom. Ovaj drugi, zauzvrat, privlači i pomaže u imobilizaciji drugih morskih mikroba. Jedenjem dela plena, Prorocentrum cf. balticum oslobađa takozvani egzopolimer u životnu sredinu. Opterećen uhvaćenim plenom, tone na dno, postajući deo prirodne biološke pumpe ugljenika u okeanu.

Prema istraživačima, koristeći apsorpciju ugljenika, Prorocentrum cf. balticum može da spreči klimatske promene. Prema preliminarnim procenama, ova vrsta fitoplanktona može da apsorbuje oko 0,02-0,15 gigatona ugljenika godišnje.

Prema izveštajima Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine (SAD) za 2019. godinu, za efikasnu borbu protiv globalnog zagrevanja potrebno je svake godine očistiti Zemljinu atmosferu od oko deset gigatona ugljen-dioksida. Štaviše, to mora da se radi decenijama - sve do 2050. godine.

Šta je biološka pumpa u okeanu?

To je prenos atmosferskog ugljen-dioksida na dno, koji se vrši zbog složenog skupa fizičkih i bioloških procesa.

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka