Broj izuzetno toplih dana, onih kada temperatura dostigne 50° C, se udvostručio od 1980-ih.
Broj izuzetno toplih dana, onih kada temperatura dostigne 50° C, se udvostručio od 1980-ih, otkrila je globalna analiza koju je uradio BBC.
Takođe, broj toplih dana se sada dešava na više područja sveta nego što je to bilo ranije, pa takođe predstavlja i nove izazove za zdravlje ljudi, ali i celokupan način života.
Ukupan broj dana iznad 50° C povećavao se u svakoj deceniji od 1980. U proseku, između 1980. i 2009, temperatura je prešla 50° C oko 14 dana godišnje.
Između 2010. i 2019. godine, broj dana je porastao na 26 godišnje.
U istom tom periodu, temperature od 45° C i više, dešavale su se u proseku - dodatne dve nedelje godišnje.
"Povećanje se može 100% pripisati sagorevanju fosilnih goriva", kaže dr Friederike Oto, pomoćni direktor Instituta za promene životne sredine na Univerzitetu u Oksfordu.
Velike vrućine mogu biti smrtonosne za ljude i prirodu, a mogu i uzrokovati velike probleme u zgradama, na putevima i u elektroenergetskim sistemima.
Gde se dešavaju najveće promene?
Temperature od 50 ° C pretežno se dešavaju na Bliskom istoku i u zalivskim regijama.
Nakon rekordnih temperatura od 48,8 stepeni Celzijusa u Italiji i 49,6 stepeni Celzijusa u Kanadi, koje su se dogodile ovog leta, naučnici upozoravaju da su dani kada će temperatura preći 50 stepeni, uskoro biti mogući bilo gde na svetu.
"Moramo brzo da delujemo. Što brže smanjimo emisije, biće nam sve bolje", kaže dr Sihan Li, klimatolog sa Univerziteta Oksford. "Sa stalnim emisijama i nedostatkom akcije, ne samo da će ovi ekstremni toplotni događaji postati ozbiljniji i učestaliji, već će i hitni odgovor i oporavak postati sve izazovniji", upozorava dr Li.
BBC analiza je takođe otkrila da su se u poslednjoj deceniji maksimalne temperature povećale za 0,5 ° C u poređenju sa prosekom rasta od 1980. do 2009. godine.
Ali ovo povećanje se nije osetilo jednako širom sveta: u istočnoj Evropi, južnoj Africi i Brazilu neke maksimalne temperature su porasle za više od 1° C, a delovi Arktika i Bliskog istoka zabeležili su porast od više od 2° C.
Naučnici pozivaju hitne akcije svetskih lidera na samitu UN-a u Glazgovu u novembru, gde će se od vlada tražiti da se obavežu na novo smanjenje emisije kako bi se ograničilo globalno povećanje temperature.