Da li znate u kojoj meri je trend ispijanja biljnih mleka koristan za planetu?
Sve popularnija upotreba biljnih mleka u odnosu na mleko koje stiže iz mlekara, povezuje se sa zaštitničkim stavom prema ograničenim prirodnim resursima.
Smatra se da bi prelaskom sa kravljeg mleka na sojino, na godišnjem nivou sprečili isušivanje 250 km³ vode. Ekvivalentno tome bilo bi kada bi se svi ljudi na svetu odrekli kupanja na godinu dana.
Što se tiče efekta staklene bašte, emisija štetnih gasova bi se smanjila za skoro 1 bilion tona godišnje - što je ukupna emisija štetnih gasova u Nemačkoj za godinu dana.
S druge strane, i proizvodnja mleka od biljaka stvara određene prirodne troškove.
Bademu je, na primer, potrebno mnogo vode kako bi se uzgajao. Kako se najveći deo ukupne proizvodnje badema na planeti odvija u Kaliforniji, gde postoji rastući problem nedostatka izvora vode, dodatan pritisak stvara i proizvodnja bademovog mleka.
Šta se dešava sa pirinčanim mlekom?
Ljudi često povezuju podrigivanje sa mlekom od krave i metan-gasom koji se oslobađa iz njega, međutim, metan-gas se oslobađa i u procesu respiracije bakterija koje žive ispod poplavljenog pirinčanog tla. Iako se radi o količinama metan-gasa koje su daleko manje nego kod kravljeg mleka, ipak su znatno veće nego kod drugih vrsta mleka.
Problem sa ovsenim mlekom je taj što proizvodnja ovsa, iako lako opstaje u različitim klimatskim uslovima, iziskuje obradu zemljišta u meri većoj nego za bilo koje druge biljne alternative.
Proizvodnja u mlekarama neuporedivo je štetnija od proizvodnje bilo kog biljnog mleka, pa bi prelazak na bilo koje prirodno mleko bio bolji po zdravlje planete.
Izvor: BBC news