Jedan bačen frižider ima jednako štetan uticaj na ozonski omotač kao izduvni gasovi jednog automobila za godinu dana.
Reciklažom frižidera dobija se plastika, gvožđe, obojeni metali aluminijum i bakar, purpena (izolacioni materijal) i freon. U njemu može biti i stakla, gume, sijalica, kablova.
Gas freon koji stvara efekat staklene bašte je, kako ukazuju recikleri, veoma opasan po životnu sredinu jer trajno oštećuje ozonski omotač i zato je važno pravilnom reciklažom izdvojiti ga, ne samo iz instalacije rashladnog uređaja, već i iz izolacionog materijala.
Za taj proces neophodna je visoka tehnologija, koja omogućava prevođenje freona iz gasovitog u tečno stanje, i potom njegovo sakupljanje u određene namenske sudove. Osim za njegovo skladištenje, takvi sudovi se koriste i za bezbedan transport na trajno zbrinjavanje.
Freon se transportuje u postrojenje za trajno zbrinjavanje u Nemačkoj gde se obavlja proces tretmana pri čemu se od tog gasa dobijaju nove hemikalije koje je moguće ponovo staviti u upotrebu. Time se zatvara ciklus odnosno od otpada se dobijaju novi proizvodi koji imaju mogućnost upotrebe na način bezbedan za životnu sredinu.
Metali i obojeni metali imaju upotrebnu vrednost i visok nivo čistoće nakon tretmana u postrojenju, pa su traženi proizvodi u livnicama u Srbiji gde se plasiraju. Plastika se plasira na domaće tržište i ide u izvoz.
"E-reciklaža" je u postrojenju u Nišu godišnje reciklira 100.000 rashladnih uređaja koristeći najsavremeniju tehnologiju.
U toj kompaniji procenjuju da su jos 500.000 rashladnih uređaja reciklirali ostali prerađivači otpada.