Veličanstvena priroda srpskih nacionalnih parkova

Zahvaljujući bogatom biodiverzitetu i čudesnim pogledima sa svake tačke, nacionalni parkovi Srbije s pravom spadaju u najlepše u Evropi.

Najveći među njima, Nacionalni park "Đerdap", prostire se na površini od 63 hiljade hektara, a osnovni prirodni fenomen ovog područja je velelepna Đerdapska klisura, koju čine četiri manje klisure i tri kotline koje se smenjuju da dužini od gotovo sto kilometara. Nacionalni park "Šar-planina" je ustanovljen u privremenim granicama od 39.000, a predviđeno je da njegove trajne granice obuhvate površinu od oko čak 97 hiljada hektara. Treći po veličini je NP "Fruška gora", koji obuhvata 25.393 hektara, sa zaštitnom zonom od 66.090 hektara. "Tara", s druge strane, obuhvata 19.200 hektara, a NP "Kopaonik" 11.809, dok zaštitina zona obuhvata 19.985 hektara.

Kada je reč o flori, moguće je da ćete se iznenaditi neverovatnom raznovrsnošću  biljaka u nacionalnim parkovima naše zemlje.

Izvor: Profimedia/Shutterstock
Aubrieta gracilis
Foto: Profimedia

Tako, recimo, Turistička organizacija Srbije navodi da u "Tari" živi više od hiljadu vrsta biljaka, od kojih je dvadeset endemičnog karaktera, a među njima i "carica evropskih endemita" – Pančićeva omorika. U "Đerdapu" postoji čak 1.100 biljnih vrsta, među kojima se posebno izdvajaju tercijarni relikti poput mečje leske, oraha, jorgovana, srebrne i kavkaske lipe i sl. Flora "Fruške gore" još je bogatija: u njoj živi oko 1.500 vrsta biljaka, među kojima više od 40 ima status prirodnih rariteta u Srbiji: lovorasti jeremičak, kadivka, zvončić, tatarsko zelje, gorocvet, babaluška itd. Pored toga, od 30 vrsta orgideja u ovom nacionalnom parku, čak 18 vrsta je od međunarodnog značaja. Ako ste mislili da je ovo nemoguće nadmašiti, iznenadiće vas podatak da je NP "Kopaonik" dom više od 1.600 biljnih vrsta, a samo visokoplaninsku floru čini čak 825 vrsta! Ipak, neprikosnoven je Nacionalni park "Šar-planina", čija flora čini čak 45 procenata biljnog sveta Srbije s 1.800 vrsta.

Što se tiče faune, srpski nacionalni parkovi su i njom zaslužili da se nađu na mestu koje zauzimaju.

Izvor: Profimedia/Shutterstock
Foto: Profimedia

"Šar-planina" je dom 147 vrsta dnevnih leptira, 45 vrsta vodozemaca i gmizavaca, oko 200 vrsta ptica i 32 vrste sisara, piše Turistička organizacija Srbije, što ga čini jednim od faunistički  najbogatijih područja Starog kontinenta. U "Tari" živi lokalni endemit Pančićev skakavac, kao i njegovi briojni susedi: 130 vrsta ptica poput uralske sove, gaćaste kukumavke, kreje lešnikare, crne žune itd, kao i brojni sisari poput vukova, medveda, divokoza... U NP "Kopaonik" pronaći ćete veliki broj vodozemaca i gmizavaca, čak 170 vrsta ptica, 39 vrsta sisara i mnogo insekata, među kojima je i endemična i reliktna vrsta dnevnog leptira. Čini se da je "Fruška gora" pravo utočište za životinje: u njoj ćete pronaći 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca koji su se našli na Crvenoj listi ugroženih vrsta i oko 211 vrsta ptica. U "Đerdapu" živi više od 150 vrsta ptica: suri orao, orao zmijar, belorepan, crna roda, siva čaplja i sl, a tu su i brojne druge faunske vrste, među kojima se ističu sisari poput vidre, šakala, medveda, risa, srne, divokoze...

Pored svega toga, zaljubljenici u svet prošlosti mogu mnogo da saznaju u srpskim nacionalnim parkovima.

Izvor: Profimedia/Shutterstock
Manastir Krušedol na Fruškoj gori
Foto: Profimedia

Ukoliko se uputite u Nacionalni park "Đerdap", ne propustite da zavirite u naselje Lepenski Vir, koje čuva tajne neolita, tragove rimske i vizantijske civilizacije i brojne druge spomenike. Ako vam se pak više dopada srednjovekovna istorija i crkvena arhitektura, uživaćete u čak 16 pravoslavnih manastira izgrađenih od XV do XVIII veka na Fruškoj gori, u crkvama i manastirskim kompleksima Šar-planine ili u ostacima srpske srednjovekovne kulturne baštine Tare.

Možda će vas zanimati i: