Australija, Novi Zeland i Južna Afrika su najviše pogođeni sve višim temperaturama, koje mogu dovesti do izumiranja svake šeste vrste životinja širom sveta.
Kako bi pokušao da sredi stvar, Urban je pregledao 131 istraživanje o izumiranju i pomoću kompjuterskog modela i drugih statističkih tehnika ubacio je njihove podatke u jednu svetsku procenu.
"To je kao da pitate 131 stručnjaka u svojoj oblasti: 'Koja je vaša najbolja procena onoga što će se desiti?'. To je veoma značajno", kaže Hil Ris Lembers. Urban je otkrio da se stope izumiranja ubrzavaju kako ljudi brže dozvoljavaju temperaturi da raste.
Primera radi, ograničavanje klimatskih promena na povećanje temperature od dva stepena Celzijusa - što je cilj za koji su se obavezali da će pokušati da ga ostvare mnogi svetski lideri - ipak bi dupliralo rizike svetskog izumiranja. Danas, skoro 2,8 odsto vrsta širom planete suočava se sa rizikom od izumiranja; povećanje od dva stepena povećava taj rizik na 5,2 odsto.
Međutim, ukoliko se prosečna svetska temperatura popne na 4,3 stepena Celzujsa - što se može desiti prema trenutnim odnosima bez dramatičnog smanjivanja emisije fosilnih goriva - stopa izumiranja mogla bi da se popne na 16 odsto, što je jedna od šest vrsta - koje naseljavaju manja područja.
Zato klimatske promene već utiču na smanjivanje broja životinja u Južnoj Americi i na Novom Zelandu. U Australiji te promene predstavljaju rizik za preživljavanje svega, od kengura preko guštera i papagaja.
Urban naglašava da njegovo novo istraživanje ima svoja ograničenja. Veoma je malo dostupnih podataka o izumiranjima širom Azije. Globalna stopa izumiranja takođe ne uzima u obzir to kako klimatske promene utiču na odnos predator-plen ili koliko brzo ili sporo biljke i životinje mogu da se presele na neko novo stanište.
"Ono što mogu da kažem je da je ovo najbolja informacija koju sada imamo", navodi Urban.