Krenite u kratko putovanje kroz vreme i posetite Priz, Berlin i Odesu...

Pomoću nove tehnologije članovi CMSI (Centern For Media and Social Impact) uspeli su da daju novi život starim filmovima i da nas na tren odvedu u neko drugo vreme.
PARIZ
Stižemo u Pariz urnebesnih 1920-ih! Tu su flaperke, ošišana kosa, šeširi i ples uz džez!
Tu je i filmska glumica Pola Negri, možete da je vidite u, sada već zaboravljenom, baru restorana Robinson Paviljon Lafontein. Robinson je bio popularni guinguette - bar u kome je moglo da se pije i pleše na otvorenom. Bio je smešten u malom okrugu južno od grada u Rue de Malabri na broju 32.
Takođe se vide i čuveni Cafe de la Paik na Bulevaru Kapucina, kao i Le Dome Cafe u latinskoj četvrti.
U pitanju su digitalno restaurirani filmovi filmskog stvaraoca Burtona Holmsa, koji je skovao termin "putopis".
BERLIN
Od zore do sumraka kroz Berlin za tri minuta.
Berlin Vajmarske Republike bio je multikulturni grad. Do 1924. godine, ekonomija Nemačke posle Prvog svetskog rata se stabilizovala i kriminal je počeo da opada. Ova era je bila poznata kao "Zlatne godine" Vajmara kada se, naročito u Berlinu, desila kulturna ekspanzija.
Velika depresija koja je usledila 1929. godine, donela je kraj demokratiji i doprinela porastu fašizma.
U pitanju je kratka digitalno restaurirana montaža klasičnog nemog dokumentarnog filma Valtera Rutmana.
ODESA
Oživljen je i Sovjetski Savez iz 1929. godine. Film je snimljen uglavnom u Odesi u današnjoj Ukrajini.
Imućnije žene tada su uživale u modi i zabavama. Nosile su ošišanu kosu, šminku i sveprisutni kloš šešir populan među devojkama širom sveta 1920-ih godina.
Položaj i uloga žene u SSSR-u, u principu, bila je jednaka muškarcima, prema sovjetskom ustavu. Međutim, realnost je za veliku većinu bila dosta drugačija.
Digitalno restauriran film je dokumentarac "Čovek sa filmskom kamerom" iz 1929. godine. Film je režirao Džiga Vertov, a uredila ga je njegova supruga Jelisaveta Svilova. Poznati po korišćenju širokog spektra kinematografskih tehnika (višestruka ekspozicija, brzi i usporeni snimci, zamrzavanje okvira, sečenje podudaranja, preseci, podeljeni ekrani ...) Vertov i Svilova bili su pioniri u kreiranju filmova.