Nesvakdašnji izgled, tajanstveni način života kao i nedovoljno znanje o slepim miševima oduvek je privlačilo veliku pažnju ljudi.
Usled nedovoljnog poznavanja, u mnogim kulturama slepe miševe su smatrali oličenjem ili simbolom vampira, đavola i drugih negativnih mitskih bića.
Na drugom kraju sveta, u Japanu i Kini, slepi miševi su simboli dobra i sreće. Kineska reč "fu" znači slepi miš, istovremeno i "dobru sreću".
Značaj slepih miševa u prirodi, lancu ishrane i njihova nedovoljna proučenost, inspirisali su veliko istraživanje, a potom i knjigu "Slepi miševi Đerdapa", autora Bratislava Grubača i Zorana Milovanovića.
Knjiga je izdata 2012. godine kao suizdavački poduhvat Nacionalnog parka Đerdap, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Veterinarskog instituta u Kraljevu.
Istraživanje je obavljeno na području NP Đerdap, kao i na susednim područjima, sa ciljem da se prikupe podaci o stanju slepih miševa, kako bi se preduzele adekvatne mere zaštite ovih visokougroženih sisara u Srbiji i Evropi.
Slepi miševi su se izdvojili od drugih sisara pre oko 70 miliona godina, a najstariji poznati fosili potiču iz ranog eocena, pre oko 50 miliona godina. Prema današnjoj klasfikaciji postoji više od 1.100 vrsta slepih miševa koji su svrstani u 19 porodica. U Starom i Novom svetu sreću se svega tri porodice: Vespertilionidaiae, Molossidae i Emballonuroidae.
Na osnovu rezultata istraživanja, na području NP Đerdap evidentirano je 19 od ukupno 29 vrsta slepih miševa koje su prisutne u Srbiji.
Pogledajte i: