Stvaralački duh koji se u Beogradu nezaustavljivo širi, održava lokalnu tradiciju i daje joj savremene oblike, zasluženo je zauzeo svoje mesto na listi od pet najkreativnijih gradova modernog doba.
Dugo odsečen od međunarodnih pokreta, Beograd je ponovo središte savremene umetnosti u Evropi.
"Uistinu, velika kreativna rešenja su, takođe, društveni proces, koji često nastaje kao posledica mešanja različitih populacija. Istorijski, gradovi su esencijalni sastojak za stvaranje umetnosti - od klasične Atine i renesansne Firence, do posleratnog Njujorka i raskošnog Londona - a kuda idu umetnici, ostali će pratiti", navodi novinarka Bi-bi-sija, Libi Benks.
Kulturni centri se munjevito odvajaju od sfera koje oblikuju svakodnevnicu, ostavljajući umetnost da sa strane život čini obojenijim.
"Umetnici se sve više povlače u predgrađa i napuštene industrijske objekte, u potrazi za jeftinijim troškovima i studijskim prostorima. Od naizgled udaljenih i dosadnih objekata, umetnici stvaraju zanimljiva, kreativna i interaktivna mesta, koja privlače ljubitelje umetnosti. Tako nastaju nove mreže kulturnih mesta, daleko od globalnih finansijskih centara, investitora i trgovaca nekretninama."
Na listi od pet najkreativnijih gradova, prema vladajućim kriterijumima, našao se i Beograd, rame uz rame sa Meksikom, Šaržom, Bangkokom i Dakarom.
Zašto je Beograd kreativna prestonica?
"Iako je davno odbačen iz kruga gradova sa internacionalnim znamenitostima, Beograd je još jednom potvrdio da postoje razlozi zbog kojih zaslužuje da bude deo globalne mreže savremene umetnosti. Podstaknut živopisnom kulturom mladih, grad brzo postaje najpoznatija svetska destinacija za noćni život zahvaljujući zabavnoj sceni koja se proteže od džipsi-folka do hip-hopa novog talasa. Beograd, takođe, svojim posetiocima nudi brutalističku arhitekturu", ističe Benksova.
Svoju unikatnost grad možda duguje svojoj izolovanosti od vodećih međunarodnih trendova koja je trajala tokom i nakon bombardovanja 1990-ih godina. Zbog toga su lokalne zanatske škole zadržale svoj pristup umetnosti, što daje značajan kvalitet radu.
- “Šamilza” je dizajnerski studio koji sadrži ponudu objekata i nameštaja od srpskih dizajnera, dok je na primer, “Supermarket concept store” koncept koji meša modu, dizajn, umetnost i gastronomiju starih slovenskih naroda.
- U 2018. godini je održano bijenale savremene umetnosti pod nazivom “Oktobarski salon”, čiji je domaćin u Beogradu bila Joko Ono, a izloženi su gostujući radovi Anselma Kifera, Takašija Murakamija, Olafura Eliasona, uz radove istaknutih srpskih umetnika, među kojima su bili Nina Ivanović, Aleksandra Domanović, Ivan Grubanov i Maja Đorđević.
- Nedavno je u Beogradu rekonstruisan Muzej Savremene Umetnosti - gde je krajem godine zakazana retrospekcija radova srpske umetnice performansa, Marine Abramović - i koji prikazuje radove nastale u periodu Jugoslavije. U poslednje vreme, fokus beograskih galerija se sve više usmerava na novu umetnost koja nastaje u Srbiji trenutno. Galerije poput “Drine”, galerije “Eugster” i “Laufer" su preporučene kao mesta gde može da se udahne treperava kreativna scena grada. Umetnički prostor U10 fokusiran je na podršku lokalnim talentima i stvaranjem globalne platforme za njihov rad, dok je stara fabrika “Ciglana”, sada centar za uličnu-umetnost Beograda.
Izvor: BBC