Novo otkriće pomoći će boljem razumevanju i predviđanju klimatskih promena, tvrde naučnici.
Davne 1855. godine izdata je knjiga “Fizička geografija mora” koju je napisao Metju Fontejn Mori, poručnik u američkoj mornarici, rodonačelnik okeanografije i otac meteorologije, kako ga mnogi nazivaju. To je zapravo bio prvi put da je stvarni opis struja koje kruže planetom stavljen na papir i mada su mornari već decenijama znali kako struje funkcionišu, pokazalo se da je u pitanju knjiga koja će pomoći oblikovanju sveta čoveka i mora. Sada, više od 150 godina kasnije, pronađena je nova okeanska struja na obali Madagaskara.
Kao što se očekivalo, od objavljivanja Morijeve knjige, tokovi okeana su prilično dobro mapirani. Struje, uostalom, utiču na gotovo sve na Zemlji, uključujući i klimu. One su, jednostavno rečeno, ogromni transportni pojasevi koji prenose topliju vodu od ekvatora do Zemljinih polova i hladniju vodu do tropskih. Pri tome održavaju okean na relativno stabilnoj temperaturi koja se odupire sunčevom zračenju koje nejednako pogađa Zemljinu površinu.
Pogledajte i Klimatski paradoks: Globalno zagrevanje Evropi donosi niže temperature
Novootrkivena struja je dobila naziv Jugozapadna madagaskarska obalna struja (Southwest Madagascar Coastal Current). U pitanju je topla struja koja prema procenama ima dubinu od 300 metara i širinu manju od 100 kilometara. To je čini vrlo malom u poređenju sa strujama kao što su Antarktička cirkumpolarna i Tihookeanska struja.
Pogledajte i Moć klimatskih promena (VIDEO)
Do otkrića je došlo sasvim slučajno. Naime, grupa francuskih i južnoafričkih istraživača posmatrala je deo okeana između Mozambika i Madagaskara, poznat kao Mozambički kanal. Primetili su da se kretanje vode koja dolazi u kanal ne može objasniti sa dosad poznatim strujanjima u tom području, pa su proučavali satelitske snimke i došli do neočekivanog otkrića.
Jugozapadnu madagaskarsku obalnu struju pokreće snaga vetrova s juga i zbog njenog uticaja južni deo obale Madagaskara obiluje biljnim i životinjskim vrstama. Na svom kraju se spaja sa Agulhaškom strujom koja južnim smerom putuje obalom Afrike pa skreće na istok prema Indijskom okeanu.
Saznajte i Kako bi Zemlja izgledala bez okeana? (VIDEO)
Naučnici će sada proučavati uticaje ove morske struje na vreme i globalni ekosistem.
