Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zanimljivosti

10 najinteresantnijih jezika na svetu

Autor Jelena Davidović
Autor Jelena Davidović

Znate li koji jezik nema pismo, koji nije sličan nijednom od jezika koji se govore u blizini, a koji za izažavanje brojeva zahteva gestikulaciju?

Izvor: Zastava jezika esperanto, Foto: Wikimedia Comons

10. Baskijski

Ovim jezikom govori 720.000 ljudi, i to na Pirinejima. Interesantno je da ovaj jezik nema zajedničkih crta ni s jednim drugim jezikom koji se govori u tom području.

Pretpostavlja se da je nastao iz iste grupe jezika iz koje su se kasnije razvili indoevropski jezici. U baskijskom postoji pravilo da glagol mora da se slaže ne samo sa subjektom već i s objektom, što ukazuje na jako složenu gramatiku koja je prava poslastica za lingviste, ali noćna mora za sve one koji žele da ga nauče.

Povezane vesti

Povezane vesti

9. Furlanski (friulanski)

Specifičan jezik koji se govori u severoistočnom delu Italije u nekim segmentima se poklapa s italijanskim, a u drugim s francuskim jezikom, dok postoje i sličnosti sa slovenskim jezicima. Ovim jezikom govori 300.000 ljudi, ali većina govori podjednako dobro i italijanski. Furlanski je usko povezan s jezikom ladin koji pripada romanskim jezicima, odnosno grupi retroromanskih jezika. 

8. Birale (ongota)

Ovim jezikom govori desetak ljudi na zapadnoj obali reke Vejto u Etiopiji. On nema pismo, ali su zato lingvisti napravili studiju o njemu i tako ga sačuvali od zaborava. Kako ima malo govornika, očekuje se da će izumreti u bliskoj budućnosti. 

7. Esperanto

U lingvističkom pogledu, esperanto je suprotan jezik ongoti. Ongota je prirodni jezik koji izumire, dok je esperanto veštački jezik koji nikada nije zaživeo. Međutim, procenjuje se da ovim jezikom danas služi između 100.000 i 2.000.000 ljudi.

Ludvig Lazar Zamenhof je sastavio esperanto 1887. godine tako što je koristio elemente evropskih jezika, a izgovor se u najvećoj meri oslanja na slovenske jezike.

Povezane vesti

6. Bretonski jezik

Ovim jezikom govore Britanci i Francuzi, ali spada u grupu keltskih jezika poput velškog i korniškog, dok s romanskim i nema nekih sličnosti. Bretonski spada u grupu ugroženih jezika jer je broj njegovih govornika u poslednjih 60 godina opao za 20 odsto. Međutim, lingvisti smatraju da ne postoje maternji govornici ovog jezika. 

Najnovije

Priroda

Nauka