Kuća Petra Tucakovića u Čestinu, spada u retko sačuvane građevine narodnog graditeljstva XIX veka, i kao takva, utvrđena je za nepokretno kulturno dobro-spomenik kulture.

Kuća Petra Tucakovića u Čestinu predstavlja dragulj kulturne baštine Šumadije. Njena arhitektonska struktura svedoči o majstorstvu i veštini graditelja XIX veka, a sačuvani elementi gradnje, kao i građevinski detalji, pružaju uvid u način života i estetiku gružanskog društva tog vremena. Smeštena u bogatom prirodnom predelu, kuća na vrlo originalan način predstavlja harmoniju između ljudi i prirode sa ilustracijom tradicionalnog načina života.
Ko je bio Petar Tucaković?
Prema pisanim istorijskim izvorima, porodica Tucaković jedna je od najstarijih porodica u Čestinu, koja se doselila iz Korita, gde su bili poznati kao Petrušići. Petar Tucaković rođen je 1792. godine u selu Vučjaku, pod okriljem planine Golije, u užičkoj nahiji. Kao mali dečak, sa svega tri godine, njegovi roditelji preselili su se u Čestin, gde je Petar i odrastao. U istorijskim izvorima prvi put se pominje u Hadži-Prodanovoj buni koja je izbila 1814. godine bez prethodne pripreme u požeškoj nahiji kao reakcija na niz represivnih mera i nameta koje su Turci pojačavali. Petar Tucaković je zajedno sa Stankom Milićevićem presreo karanovačke i čačanske Turke, koji su bežali u pravcu Kruševca, kod Trstenika, razoružali ih, a zatim se vratili u Gružu da bi pobunili narod.
I u Drugom srpskom ustanku, Petar Tucaković je bio aktivan u borbi protiv Turaka, zajedno sa svojim drugovima iz Hadži-Prodanove bune. Nekoliko godina kasnije, tačnije 1828. godine, knez Miloš ga je postavio za buljubašu svojih momaka koji su se zvali kabadahije. Narednih godina, Petar Tucaković je bio kapetan u Gruži, pukovnik u stajaćoj vojsci, član Upravnog saveta, a kad je donet Turski ustav 1839. godine, postao je član Zemaljskog saveta. U proleće iste godine, kada je knez Miloš razmišljao da li da vlada po ustavu, ili da ostavi presto sinu Milanu, kragujevački garnizon se pobunio, zarobio sve svoje oficire i krenuo u Beograd da potraži kneza Miloša. Među tim oficirima došao je vezan i Petar Tucaković do Trešnje, gde je uspeo da pobegne i da stigne do Beograda, a vojnike koji su ga vodili vezanog, presreo je Vučić, razoružao ih i poslao kući. Po odlasku kneza Miloša iz Srbije, Petar je ostao bez službe i živeo kod kuće kao običan čovek do svoje smrti 09. avgusta 1857. godine.
Istorijat i arhitektura kuće Petra Tucakovića u Čestinu
Kuća Petra Tucakovića u Čestinu sagrađena je u prvoj polovini XIX veka o čemu svedoče pojedini elementi gradnje i građevinski detalji, kao i kazivanje vlasnika da je godina gradnje (1817.) bila urezana u nadvratnik koji je vremenom promenjen. Sagrađena je u bondručnom konstruktivnom sistemu, a locirana je na blago zakošenom terenu, u jugozapadnom pravcu. Zidana je od lomljenog i pritesanog kamena, dok su joj zidovi od čatme, sa ispunom od pletera i zemlje, oblepljeni blatnim malterom i okrečeni u belo. Krov je četvoroslivan, blažeg nagiba,
pokriven ćeramidom, dok su dimnjaci zidani od opeke i postavljeni u kasnijoj fazi izgradnje. Kao posebno vredan etnološko-arhitektonski detalj na zgradi ističu se trem sa obrađenim stubovima i drvenom ogradom, kao i drvene rešetke na prozorima "toplije".

Unutrašnjost zgrade je vrlo jednostavna i po svojoj koncepciji pripada klasičnom seoskom tipu gradnje sa tri prostorne strukture koja se sastoji od "kuće", sobe i gostinjske sobe. Obrada poda nije ista u svim prostorijama: u centralnoj prostoriji "kuća" i na tremu je opeka, u maloj sobi pod je nakandnim intervencijama betoniran, ali je tokom radova utvrđeno da je i u ovoj prostoriji pod bio od opeke, dok je u gostinjskoj sobi pod daščani. Tavanica je u svim prostorijama i na tremu obložena širokim čamovim daskama, na čijim spojevima su nakovane profilisane daske.
Kako je kuća Petra Tucakovića u Čestinu utvrđena za nepokretno kulturno dobro?
Vrednost kuće Petra Tucakovića u Čestinu u spomeničkom smislu verifikovana je 2003. godine, kada je odlukom Vlade Republike Srbije utvrđena za nepokretno kulturno dobro. Prepoznata kao kulturna vrednost, kuća
Petra Tucakovića u Čestinu, svojom autentičnošću i integritetom, opisuje se kao jedna od retko sačuvanih građevina narodnog graditeljstva Šumadije u XIX veku.

Iz ovih razloga, u periodu od oktobra do decembra 2017. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac izveo je opsežne konzervatorsko-restauratorske radove. Iako je opšte stanje objekta pre početka radova bilo vrlo loše, za relativno kratko vreme odrađena je rekonstrukcija, kojom je objektu vraćena nekadašnja autentičnost i originalnost.
Kuća Petra Tucakovića u Čestinu, simbolizuje istorijski značaj podsećajući nas na osobu koja je ostavila traga u prošlosti, ali istovremeno i na značajan deo kulturne baštine srpske države.
Autor: Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
BONUS VIDEO: