Istražite spomenike srednjovekovne Srbije i 'upoznajte se' sa arhitekturom i živopisom Bogorodičine crkve u Donjoj Kamenici.

Originalna po svom živopisu i arhitekturi, ova crkva dugo vremena privlači pažnju naučnika i istraživača, pa ipak, do danas se ne zna tačno da li pripada trinaestom ili četrnaestom veku, da li je bila bugarska ili srpska.
Nalazi istraživača Živojina Andrejića govore sledeće – "Ktitor obnove crkve i živopisanja je gospodin Belaur – Bela Uroš, brat despota i budućeg cara Mihajla III Šišmana", a što se tiče datovanja ovaj istraživač dodaje "Specifična arhitektura Svete Bogorodice u Donjoj Kamenici sa dve kule jasno je svrstava u raški stil crkava s kraja 12. i početka 13. veka."
A postoji i mišljenje da je crkvu sagradio veliki vojvoda despota Lazara Brankovića, Mihajlo Anđelović. Isto tako se smatra da su na gornjem spratu naslikani Mihajlo i njegova supruga sa svoja tri sina.
U svakom slučaju, ikonografski i stilski, Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici izdvaja se od svih do sada poznatih crkava na prostoru čitavog Balkana, a neke od fresaka Crkve presvete Bogorodice Donja Kamenica su jedinstvene u srpskom srednjovekovnom slikarstvu.

Relativno je malih dimenzija, ali veoma zanimljive arhitekture čijim se skladnim proporcijama stvara utisak monumentalnosti. Bogorodičina crkva ima osnovu krsta nepravilnog oblika, iznad koga se uzdiže kupola. Na njenoj zapadnoj strani se nalazi narteks sa spratom, nad kojim se uzdižu dve male simetrične zvonik kule. Ispred narteksa je nekada postojao drveni egzonarteks sa spratom, od koga su danas vidljivi samo kameni temelji, a njegov približan oblik je prikazan na modelima crkve, naslikanim u ktitorskim kompozicijama.
Pogledajte fotografije u galeriji:
Živopis Bogorodičine crkve je različite tematike i nosi odlike Renesanse Paleologa, karakteristične za to doba. Ktitorske kompozicije su prikazane u crkvenom naosu i na spratu narteksa. Ciklusi scena iz života Svetog Nikole i Svete Petke su nalsikani u kulama zvonarama i na spratu narteksa, dok je njegovo prizemlje ukrašeno freskama vladara i svetih ratnika koji naporedo zagrljeni jašu. Pored ktitorskih portereta, u prvoj zoni naosa su prikazani sveci, dok su iznadnjih naslikana Stradanja Hristova i Veliki praznici. U oltarksom delu je prikazana Bogorodica sa Hristom i anđelima i Poklonjenje arhijereja.
Smatra se da su živopis radila dva majstora, a posebno blago čine ktitorske kompozicije i portreti vlastelina sa bogatstvom detalja u prikazivanju njihove raskošne vladarske odežde. Izuzetne umetničke vrednosti su i predstave Tajna večera, Blagovesti, Bogorodica Odigitrije sa Hristom i Uspenje Presvete Bogorodice.
Priče i reportaže o mestima u Srbiji koja možete da istražite, potražite na linku: