Kanoli su čivena italijanska i najpoznatija sicilijanska poslastica - kakva "egzotična" priča se krije iza njihovog nastanka.

OTIĆI NA SICILIJU, A NE PROBATI KANOLE, je kao otići u Napulj, a ne probati picu. Ali ne morate da odete na Siciliju da biste probali ovu čuvenu italijansku poslasticu, možete je napraviti i kod kuće, ali pre toga, saznajte nešto o tome kako je nastala.
Iako verzije kanola postoje širom sveta, ova u obliku cevi punjena svežom rikotom je izvorna, a o njoj je pisao CNN. Priča koju je preneo i portal Pun kufer, kaže da kanoli nisu isti čak ni u drugim delovima Italije.
Šta je to što kanole, često prošarane kandiranim voćem, čokoladom ili komadićima zdrobljenih pistaća, čini tako ukusnim?
Meštani sicilijanskog grada Kaltaniseta tvrde da se iza božanstvenog ukusa ove poslastice zapravo krije jedna – seksi priča.
Smešten duboko u središnjoj Siciliji, Kaltaniseta se često navodi kao "rodno mesto" kanola. Ovde se ukusna poslastica ponekad naziva "Mojsijev štap" ili "Kraljevo žezlo". Zašto?
Pogledajte fotografije u galeriji:
Prema legendi, kanole su prve napravile konkubine arapskog emira kako bi odale počast seksualnoj moći svog gospodara, tako da oblik kanola definitivno nije slučajan. Zatvorene u crvenim zidovima dvorca Pijetrarosa, žene su navodno provodile sate zajedno smišljajući slatke recepte.
"Poreklo ove ukusne poslastice prožeto je legendama i mitovima, ali postoji nekoliko stvarnih istorijskih elemenata koji nas teraju da podržimo ovu teoriju", kaže Roberto Gambino, gradonačelnik Kaltaniseta.
"Kaltaniseto su osnovali Arapi i verojatno je ovde postojao harem u kojem je emir držao žene koje su pravile kanole", dodaje.
Sicilija je stotinama godina bila pod arapskom vlašću, a oni su iza sebe ostavili bogato nasleđe, uključujući kulinarske tradicije i kultna jela. Iako postoje tragovi "iskonskog" kanola koji potiču još iz antičkog rimskog doba, recept koji danas postoji arapskog je porekla.

Jedan od mitova oko peciva kaže da su "žene u dvorcu" došle na ideju da testo za pecivo napune rikotom kako bi poželele dobrodošlicu svom emiru kada je stigao iz Palerma.
Kada se arapska vlast završila 1086. godine usponom Normanskog carstva, Arapi nisu bili proterani niti su pobegli. Oni su preobraćeni u hrišćanstvo i asimilovani, a i danas Arapi i njihova tradicija žive u Kaltaniseti.
Prema rečima lokalnog poslastičara Lila Defraija, koji je proveo 25 godina istražujući poreklo kanola, emirove žene svoj recept predale su časnim sestrama, koje su njegovale dugogodišnju tradiciju izrade poslastica. On čvrsto veruje da su kanole rođene u Kaltaniseti i da su priče oko njegovog nastanka daleko više od mita.
Defraija pravi sopstvene kanole s kombinacijom kozje i ovčije rikote, i kaže da su tako ukusniji i lakši za želudac. Dodatno, recept je obogatio dodavanjem vanile, komadića bundeve, čokolade i pistaća.