Maltu su mnogi priželjkivali, a nekolicina osvajala. Ipak, ovaj dragulj Mediterana je danas dostupan svim turistima.

Poput pesama sirena u Odiseji, Malta je privukla na svoje obale Vizantince, Arape, Aragonce, Francuze i konačno Engleze, koji su je učinili svojom od 1814. do 1964. godine - nakon toga je stekla dugo priželjkivanu nezavisnost. Iako ova osvajanja nisu vođena zbog lepote, već prevashodno zbog strateške lokacije ostrva smeštenog u Mediteranskom moru, između Italije i Libije.
Savršena mešavina istorijskog nasleđa i prirodnih lepota dovela je do toga da najmanja država u Evropskoj uniji bude jedno od najpoželjnijih destincija među turistima. Ovo su ona koja nikako ne smete da propustite ukoliko se nađete na ovom ostrvu:
Valeta i Tvrđava Svetog Anđela
U jugoistočnom delu Malte nalazi se Valeta. Glavni grad čiji simboli su topovski pucnji iz Gornje Barake, Karavađove slike, izuzetno uske ulice, katedrala svetog Jovana i vidikovci razbacani svugde po gradu. Ali, više od svega - njena templarska prošlost, koja se može uočiti na svakom ćošku ili fasadi izgrađenoj od zemljanih blokova koji datiraju iz 16. veka, kada je ovde sa Rodosa došao red Jovanovaca.
A kada smo kod njih, onda se mora spomenuti i Tvrđava Svetog Anđela u Birguu, jednom od Tri grada koji se nalaze nasuprot Valete. Ono što je interesantno kada je ovo mesto u pitanju jeste da su ovde snimane brojne scene za potrebe serijala Igra prestola, ali i da se odavde pruža najlepši pogled na spomenuti komšijski grad.
Sa morem između, veliki zidovi se dižu dijagonalno kao da kriju sam Sveti gral. Prema legendi, tvrđava je podignuta na vrhu utvrđenog rimskog naselja, a Jovanovci su ga kasnije učinili sedištem Velikog majstora Reda.
Plava pećina
Jugozapadni deo ostrva predstavlja dom strmih litica i krševite obale. Njen najlepši deo je Plava pećina, formacija nastala u steni i moru kroz čije središte prolaze sunčevi zraci. Na ovaj način stvara se igra svetlosti koja rezultira hiljadama različitih plavih tonova koji se oslikavaju na površini kristalno čiste vode. Lepota ovog mesta ne nalazi se samo na površini, već i na onome šta se nalazi ispod nje - celo dno prekriveno koralima koji oduševljavaju ronioce.
Mdina bivša prestonica Malte i obližnja Mosta
Mdina je dugo bila glavni grad Malte. Grad se nalazi na istom ostrvu kao i Valeta i nosi nadimak Grad tišine zbog odsustva vozila. Prvo naselje ovde su osnovali Feničani oko 700. godine p.n.e. i od tada su njegove zidine zadržale jedinstvenu drevnu auru i izdržale test vremena. Nakon što uđete kroz velika gradska vrata utvrđenog dela grada na uzvišenju, krenite nekom od glavnih ulica pravo do centra kako bi ste videli dragulj Mdine, gradsku katedralu. Veličanstveni hram koji savršeno kombinuje arhitekturu i umetnost, pretvarajući ga u muzej.
Nedaleko od bivše prestonice, nalazi se Mosta. Mali gradić poznat po katedrali svete Marije ili Rotondi kako je još nazivaju. Ova građevina sa trećom najvećom kupolom u Evropi - bazilika Svetog Petra i Aja Sofija imaju veću - je okružena brojnim legendama, od kojih je najpoznatija ona iz Drugog svetskog rata. Naime, na nju su tokom mise nacisti bacili bombu, ali ona nije eksplodirala, a u čast ovog čuda danas se u unutrašnjosti katedrale može naći replika iste.
Plava laguna
Pored Plave pećine na Malti postoji i Plava laguna, i ona predstavlja najpoželjnije mesto za posetiti nakon prestonice. Nalazi se na Kominu, najmanjem ostrvu najmanje države u Evropi, na kom živi samo četiri stanovnika. Okružena je vodama Sredozemnog mora i na njemu se nalaze neke od najboljih plaža na Malti, tačnije, lagune.
Pomorski raj, sa mirnim vodama gde se najsvetlija plava susreće sa najdubljim indigom predstavlja fuziju kontrasta. Umetničko delo koje puno života, tokom godina je postalo nezaobilazna ruta za ljubitelje ronjenja.
Džgantija hramovi na ostrvu Goco
Najsevernija destinacija na našoj listi je dom drevnih građevina, starijih i od egipatskih piramida ili Stounhendža u Velikoj Britaniji. Megalitski hramovi Džgantije proglašeni su svetskom baštinom od strane UNESCO-a, i datiraju iz 3600. godine p.n.e.. Neki od blokova su teži od 50 tona i još uvek se nagađa u koje svrhe su građeni, ali i pomoću čega. Jer prema arheološkim podacima u ovom periodu drevni Maltežani nisu imali ni metalno oruđe, a ni točak pomoću kojih bi mogli to da urade.
BONUS VIDEO: