Iako se danas ne zna koja je bila njegova tačna namena, sama sibolika i proporcije zasnovane na matematičkim pravilima ukazuju zbog čega je Kastel del Monte izgrađen.

Tokom prve polovine 13. veka, italijanskom regijom Apulije vladao je Fridrih II Hoenštaufen, kralj Sicilije i Jerusalima i car Svetog rimskog carstva, koji je dao da se izgradi mreža utvrđenih zamkova na ovoj teritoriji. Između ostalog on je 1240. godine odlučio da napravi sebi i lovačku kuću, na pola puta između grada Andrije i utvrđenja Garanjona.
Danas je ovo zdanje na 540 m nadmorske visine poznato po imenu Kastel del Monte i predstavlja delo od izuzetne važnosti, zbog čega ga je Unesko proglasio svetskom baštinom 1996. godine.
Zbog čega je tako poseban?
Ovaj izuzetni zamak ističe se zahvaljujući svojoj arhitekturi koja je zasnovana na matematičkim pravilima. Najuočljivijim na velikim lukovima u arapskom stilu sa grčko-rimskim zabatima i gotskim prozorima, između kojih se nalazi osam kula od lokalnog krečnjačka - dizajniranih kako bi se stvorila posebna simetrija svetlosti u danima solsticija i ravnodnevnice.
Njegova dva sprata povezana su spiralnim stepeništem izgrađenim u smeru suprotnom od kazaljke na satu, što je u suprotnosti sa propisima tog vremena kada su odbrambene građevine u pitanju - vojnici u tom slučaju moraju da drže oružje u levoj ruci. Ovaj detalj je jedan od mnogih koji su naveli naučnike da odbace hipotezu kako je Кastel del Monte ikada korišćen u odbrambene svrhe.
Umesto toga...
Simbolika ovog zamka - ali i karakter onoga ko je naredio njegovu izgradnju - otkriva neke ključne aspekte koji otkrivaju šta je njegova stvarna namena bila. Naime, Fridrih II bio zaljubljenik u matematiku, poeziju, filozofiju i astronomiju, te je ovde najverovatnije dočekivao grčke, arapske, italijanske i jevrejske naučnike.
U šesnaest prostorija trapezoidne osnove - po osam na svakom spratu - do danas su ostali sačuvani prikazi krstova, svaki ukrašen antropomorfnim, zoomorfnim i fitomorfnim elementima. Dok se u nekim kulama nalaze cisterne za sakupljanje kišnice, a u drugim kupatila, opremljena latrinom i lavaboom.
Što se skulpture tiče, još uvek su sačuvani antropomorfne skulpture u sokolarskoj kuli, telamoni koji podupiru svod jedne od kula i fragment mozaika na podu osme prostorije u prizemlju. Кastel del Monte ima izuzetnu univerzalnu vrednost zbog savršenstva svojih formi, harmonije i spoja kulturnih elemenata severne Evrope, muslimanskog sveta i klasične antike kako tvrde stučnjaci National Geographic Travel-a.