Postoji nešto na ovom mestu što prevazilazi ono što se podrazumeva pod kvalitetnim filmskim setom.

Kada su pitali holivudske reditelje zašto baš na ovom mestu toliko vole da snimaju odgovarali su na razne načine, ali zanimljivo je bilo objašnjenje Volta Diznija koje otprilike glasi da bi ako bi želeo da nacrta idealan dvorac znao gde treba da ode. I, očigledno je, Holivud u Krojcenštajn zamak ne dolazi slučajno. Česti gosti su zvezde poput Čarlija Šina, Donalda Saterlenda, Džuli Delpi, Nikolasa Kejdža. Pomenimo filmove kao što su "Stubovi zemlje", "Tri musketara", "Sezona lova na veštice", "Senka mača". Krojcenštajn je savršena filmska kulisa, što je istovremeno velika mana, jer ga turisti ne mogu posetiti dok je "snimanje u toku", pišeTravel Magazine.
Zaista snažna istorija pletena je na ovom mestu. Pre 12. veka utvrđenje je bilo rimska tvrđava, koja će potom biti pretvorena u dvorac sa najboljom tradicijom srednjovekovne arhitekture. Pripadao je bogatim Habzburzima, da bi ga posle tridesetogodišnjeg osvajanja Šveđani sravnili sa zemljom. Biva renoviran u baroknom (gotskom) stilu od strane uticajnog grofa Vilčeka tek sredinom 20. veka. On u zamku osniva Muzej srednjeg veka, gde obližnje Bečlije navraćaju da vide autentično oružje, riterske sale, srednjovekovnu kuhinju i ostalo (sve je dostupno i danas).
Postoji nešto na ovom mestu što prevazilazi ono što se podrazumeva pod kvalitetnim filmskim setom. Najzad, Krojcenštajn nije pravljen zarad filma. On je poseban i bez kamera, naročito kada pun gotske mistike, u maglovito vreme, suvereno dominira predelom. A opet, živi po merilima sadašnjosti koja ne uspeva da ga preobliči. I stalno se nameće kao jedan misteriozni arhitektonski organizam. To je jedna od onih tački koje istorijske okolnosti ne mogu da sruše, pa makar se stalno grad dizao iz pepela. Ovde se oseća da je uvek postojao život i da se, možda baš zato, tako uspešno prenosi i na filmsko platno. Ima u ovom mestu nečeg moćnog i egzaltiranog. Nečeg tajanstvenog što uspeva da prevaziđe čak i umetnost.