Vodimo vas kroz kulturno-istorijski važna mesta i prirodne fenomene u Švedskoj koji se nalaze na Uneskovoj listi Svetske baštine

Svetska baština – nasleđe iz prošlosti, deo realnosti koju živimo danas, bogatstvo koje prenosimo budućim generacijama.
Vodimo vas kroz kulturno-istorijski važna mesta i prirodne fenomene u Švedskoj koji se nalaze na Uneskovoj listi Svetske baštine i smatraju se primerima nasleđa svetskog značaja vrednim očuvanja.
1. Laponija – je l' je to tamo gde je ledeno i 24 časa je noć?
Laponija se prostire na površini od 9400 km² i nosi tragove najranije istorije zemlje i čovečanstva. Područje je naročito interesantno posmatrati iz naučne perspektive jer je pokazatelj mnogih geoloških, bioloških i ekoloških promena na planeti. Ono što karakteriše biološku raznovrsnost jesu planinski masivi, šume, vodeni tokovi, kao i biljni i životinjski svet. Tu su i četiri nacionalna parka: Padjelanta, Stora Sjöfjället, Muddus i Sarek, ali i dva rezervata prirode Sjávnja i Stubbá.

Laponija takođe obiluje glečerima i rečnim deltama, a Lájtávrredeltat – jedno od najčešće fotografisanih mesta koje prikazuje reku podeljenu na gomilu laguna, koje se konstantno menjaju, tako da danas ovuda možete proći suvih cipela, a već sutradan biće vam potrebni čamac i vesla.
Pored fascinantne prirode, ono što krajnji sever čini posebnim je kultura i tradicija starosedelaca, nomadskog naroda Sami, piše Nordia Senter.
2. Struveov geodetski luk – ako se pitate šta je to što povezuje Norveško i Crno more

Sedam od 265 trigonometrijskih tačaka koje čine ovaj luk nalaze se upravo u Švedskoj. Astronom Vilhelm fon Struve želeo je da utvrdi tačan oblik i veličinu Zemlje, pa je osmislio luk sa početkom u Hamerfestu u Norveškoj i krajem u Izamilu u Ukrajini. Struveov geodetski luk značajan je za razvoj i izradu topografskih karti i smatra se velikim tehnološkim napretkom 19. veka.