Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

U poseti čuvenom sovjetskom diktatoru: Gori - rodno mesto Josifa Staljina (FOTO)

Autor Ivana Dukčević

Kako je prohodao i kakav je bio kao dete? Ko su mu bili roditelji i kako je živela porodica iz koje je potekao jedan od najvećih diktatora u istoriji? Ivana Dukčević nas vodi u Gori - rodno mesto Josifa Staljina.

  Izvor: Ivana Dukčević


Tokom obilaska Gruzije, osim prelepog Velikog Kavkaza i kitnjaste prestonice Tbilisi, stigli smo u neveliki Gori, rodno mesto Josifa Visarionoviča Staljina (puno ime: Ioseb Besarionis dzе Jughashvili). Udaljen oko sat vremena autoputem zapadno od Tbilisija, Gori je mesto koje se danas nalazi u neposrednoj blizini sporne, delimično samostalne, nepriznate Južne Osetije (iz 1993), koja se nalazi unutar teritorije Gruzije.

Možda će vas zanimati i:

Verovatno ne postoji osoba koja nije čula za Staljina, čuvenog komunističkog diktatora koji nije smeo u avion (zbog čega je imao svoj luksuzni vagon voza), inteligentno i nadareno dete koje je kao 10-godišnjak, podučavao školskim predmetima i nekoliko godina stariju decu.

Staljinova majka bila je, kažu, prelepa Gruzinka, a deda po ocu - Osetijanac, iz obližnje Osetije. Plemenski, planinski kavkaski narod - Osete ili Osetijance, Gruzini su oduvek smatrali varvarima, jer su tek početkom XIX veka primili hrišćanstvo (navodno su poreklom indo-evropski narod, ogranak nekog od persijskih plemena). Iz ovog razloga, Staljina su njegovi politički protivnici – Trocki na primer, uvek "držali" za divljeg Osetijanca. Gruzini su tokom vekova verovatno pokušavali da Osete asimiluju, što je Rusija iskoristila protiv Gruzije - kada se Gruzija otcepila od SSSR, i Južna Osetija je "dobila" nezavisnost.

 Staljinova rodna kuća.
Staljinova rodna kuća.
Izvor: Ivana Dukčević

Iako obućar, poznavaoci tvrde da je Staljinov otac govorio četiri jezika: gruzinski, jermenski, turski i ruski. Staljinov deda po majci, bio je grnčar i baštovan jedne imućne jermenske familije. Još kao beba - nalik dedi, i Staljin je bio fasciniran cvećem. U memoarima njegove majke - koja je, prethodno izgubivši tri mala sina (Staljin je bio prvo dete koje je preživelo), nesumnjivo bila najznačajnija figura Staljinovog detinjstva - ostalo je zapisano da je Staljin iz ljubavi prema cveću naučio da hoda (navodno su ukućani, držali u rukama cvet i pomerali se kako bi on došao do njega i dohvatio ga). Kasniji Staljin - diktator, bio je poznat po uzgoju bašti limuna, paradajza, mimoza i ruža.

Dok je bio dete, u jednom periodu početkom XX veka, poslodavci i klijenti u Gruziji koji nisu imali dovoljno novca, usluge su plaćali vinom. S obzirom da vina u Gruziji ima u izobilju, mnogi su se Gruzini propili. Staljinov otac bi je jedan od njih. Dodatno, Beso - kako je glasio nadimak njegovog oca - upoznao je ruskog revolucionara - pijanca, s kojim je drugovao, i više nikada nije uspeo da se oslobodi ovog poroka. Zbog očevog prijatelja, Staljin je rastao uz ruskog revolucionara koji im je dolazio u kuću, i na taj način čuo prve revolucionarne ideje.

Kada je jedne zime očev drugar u piću - Rus, pronađen smrznut u snegu, Beso je našao novog druga za kafanu - lokalnog sveštenika. Postoji nekoliko glasina koje su kružile u to vreme, da Beso nije Staljinov otac. Zli jezici, navodili su uvek tri ista "kandidata", među kojima su bili: šef policije Gorija, glavni sveštenik (očev drug u piću) i kum familije - bogati vinar i vlasnik nekoliko taverni, Egnatašvili. Navodno je očevo pijanstvo bilo uzrok ljubomori na svoju lepu i veoma jaku suprugu, i nemoći da sazna pravu istinu.

Kao dete, Staljin je imao teško detinjstvo, trpevši svakodnevne batine od oca, pijanca. Dodatno, otac je izričito bio protiv toga da se talentovani dečak školuje, a nije bilo ni novca. Međutim, majka je odlučila da Staljin treba da uči, zamolivši porodicu imućnog kuma da njen dečak sedi na času s njegovom decom. Ispostavilo se da je Staljin učio brže i bolje ne samo od svojih vršnjaka nego i od znatno starije dece, i da je kasnije deci davao časove. Na kraju je upisan u školu kao posinak sveštenika, jer je u to vreme u Gruziji jedino na taj način bilo moguće školovati dete koje nije iz imućne familije.

Iako je kao diktator bio zaslužan za hiljade smrti nedužnih ljudi, danas je njegova Muzej-kuća jedna od najvećih muzejskih atrakcija Gruzije. U centru mesta, u velikom, starom zdanju nalazi se veoma dobro uređen i prostran Muzej Staljina, dok se u dvorišnom delu nalazi njegova rodna kuća (zaštićena ispod specijalnog krova, nije moguće ući unutar kuće), i vagon voza kojim je uvek putovao. Kada smo završili sa posetom muzeju, kustos nas je odvela do voza i otključala vrata kako bismo prošli kroz vagon od početka do kraja, i videli kako su izgledale prostorije koje je koristio tokom svojih putovanja.

U Muzeju Staljina, na međuspratu nas je dočekala velika statua diktatora pored koje se većina turista slika (za posetu je otvoren jedan mali deo prizemlja i čitav, prostran i veliki prvi sprat). Unutar muzeja, videli smo radni kabinet Staljina, stare spise i dokumente, njegovu poeziju i druge rukopise, fotografije sa poznatim državnicima i sa njegoom ostarelom majkom, bundu i čizme koje je nosio zimi, paklu cigareta koje je pušio, njegove biste, postpisane sporazume, slike sa parada i umetničke slike na kojima na primer, u naručju drži rumenu sovjetsku devojčicu koja mu se osmehuje.

U poslednjem delu postavke muzeja, nalaze se predmeti koje je Staljin dobio od velikog broja državnika koji su mu dolazili u posetu – vaze sa njegovim likom, veliki tanjiri, srebrne i kristalne posude, i drugo.

Zanimljivo je kako su od nekadašnjeg velikog diktatora, u Gruziji uspeli da stvore zanimljivu turističku atrakciju, pa tako u suvenirnici muzeja možete kupiti šolje i tablu za šah sa likom Staljina, manjice i kecelje za kuvanje, čak gruzinsko vino koje je najviše voleo da pije – sve sa njegovim likom!

Tekst i fotografije deo su internet stranice Umetnost putovanja autorke Ivane Dukčević i zaštićene su Zakonom o autorskim i srodnim pravima. Nije dozvoljeno kopiranje, niti objavljivanje bez dozvole autora.

Možda će vas zanimati i:

Pročitajte još reportaža Ivane Dukčević:


Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka