Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

3 studije na životinjama koje dokazuju koliko smo slični: Ko svakodnevno konzumira alkohol, a ko strpljivo čeka u redu?

Neka ponašanja nisu isključivo ljudska, već ih praktikuju druge životinje.

 Kolibri pije nektar Izvor: Shutterstock

Čovek se smatra najinteligentnijim stvorenjem na našoj planeti. Zbog toga se za moge od stvari koje mi radimo misli da životinje ne mogu da obavljaju. Međutim, kako nauka i medicina napreduju otkrivene su mnoge interesantne činjenice o veoma sličnim obrazcima ponašanja. Ovo su neki od najinteresantnijih. 

Ribe znaju za red

Funkcionisanje u modernom svetu podrazumeva čekanje u redu. Bilo da se radi u redu u banci ili na šalteru u domu zdravlja, pravilo je isto. Prema novoj studiji jednog francuskog istraživačkog tima, ribe takođe poštuju ovo pravilo - posebno u opasnim situacijama.

Tokom istraživanja naučnici su posmatrali jato neonskih tetri, slatkovodne ribe iz gornjeg basena Amazona. Analizama ponašanja jata, u situacijama kada je trebalo proći uzak otvor, naučnici su došli do zaključka da kada dolazi do opasnih situacija - ribe formiraju red kako bi plivale kroz otvor jedna za drugom. Interesanto je da se bez obzira na veličinu otvora, ribe nikada nisu dodirivale. 

"Ponašanje riba pokazuju da se poštovanjem društvenih pravila grupe, pojedinaca može evakuisati bez zagušenja, čak i u vanrednim situacijama", kažu istraživači. I dodaju da bi i ljudi mogli mnogo da nauče od njih. 

Za "bebeći jezik" zanju i delfini

Prema najnovijim saznanjima, ovaj fenomen postoji i u životinjskom svetu. Već postoje dokazi da neke vrste majmuna proizvode različite zvukove u prisustvu svojih mladih, a najnovija studija na ovi temu je sada bila u stanju da jasno demonstrira kako on postoji i kod kljunastih delfina

Međunarodni istraživački tim koji je predvodila bihejvioralni biolog Lejla Saigh iz Okeanografskog instituta u ​​Masačusetsu, ispitao je zapise o 19 ženki kljunastih delfina snimljene u periodu od 34 godine. Zaključak do kog su došli jeste da oni u blizini potomstva, pokazuju veći opseg frekvencija: visoki zvuci postaju viši, niski zvuci dublji. Što znači da "govore" drugačije u prisustvu svoje dece.

"Komunikacija usmerena na decu kod kljunastih delfina ima funkciju skretanja pažnje, iskazivanja privrženosti i glasovnog učenja kod mladih, baš kao i kod ljudske dece", navodi se u studiji. Međutim, moguće varijable kao što su glasovne promene izazvane proizvodnjom majčinog mleka moraju se uzeti u obzir i moraju se sprovesti dalje studije kako bi se potvrdila. 

Još neko u životinjskom svetu konzumira svakodnevno alkohol

Zloupotreba droga i alkohola je takođe ponašanje za koje verujemo da je isključivo rezervisnano za ljude. Neka zapažanja, zapravo pokazuju da i životinje mogu da dođu u neku vrstu pijanstva i to na različite načine - npr. irvasi u Skandinaviji koji jedu magične pečurke.

Alkohol se konzumira i u životinjskom svetu. Nedavna studija Univerziteta Kalifornije u Berkliju, uspela je da dokaže kako kolibri redovno pije male količine etanola dok konzumira nektar. Ovo se verovatno dešava kad god nektar u cvetu dođe u kontakt sa gljivicom koja pretvara deo šećera u alkohol.

Da bi saznali na koji nivo alkohola su navikli, istraživački tim je ovim malenim pticama dao da pije šećernu vodu sa alkoholom kao deo studije. Rezultat je bio da ako voda sadrži do jedan odsto alkohola, ptice vole da je piju, ali ukoliko njegova količina preće 1,5 odsto, interesovanje prestaje. Iz ovoga je tim zaključio: ptice su navikle na sadržaj alkohola od oko jedan do 1,5 odsto.

Međutim, oni se ne opijaju od konzumacije. "Ptice sagorevaju alkohol i brzo ga razgrađuju. Isto važi i za šećer", kaže Robert Dadli, biolog i koautor studije.

Možda će vas interesovati i:

BONUS VIDEO:

Pogledajte

03:22
ZAŠTO ŽIVOTINJE PRE LJUDI PREDOSETE NEPOGODU? Dr Vikelski: Ove vrste su najsenzibilnije kad je reč o ZEMLJOTRESIMA
Izvor: Kurir TV
Izvor: Kurir TV

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka