Redak i neobičan: Na Antarktiku uočen pingvin sa genetskom mutacijom zbog koje je njegovo perje svetlo

Na Antarktiku je uočena neobična ptica, za koju načnici tvrde da ima genetsku mutaciju.

Prema nekim procenama, čak 600.000 ovih prica neletačica od 10 kg, okuplja se na pustoj obali iznad koje se izdiže planina Teror.

Pa ipak, na zimskoj turističkoj ekspediciji National Geographica, fotograf Džef Maurisen snimio je fotografije pingvina koji se razliku od drugih - "blede" životinje koja je izgledala kao da jednom delu njegovog perja neodstaje boja.

"Da, to je pingvin sa leucizmom", potvrdio je putem mejla P. Di Boersma, stručnjak za pingvine sa Univerziteta Vašington u Sijetlu.

"Pingvin izgleda isprano ili kao da je izbeljen. To je genetska mutacija", kaže Boersma, istraživač National Geographica.

Za razliku od albinizma, koji se javlja kada telo čoveka ili životinje ne proizvodi melanin ili pigment, leucizam se dešava kada ti pigmenti nisu u stanju da se distribuiraju u sve delove tela ravnomerno. Leucizam i izabelinizam se ponekad koriste naizmenično za opisivanje bledo smeđe ili plave boje pingvina.

Iznenađujuće, ali ovo nije prvi put da se Mauricen susreo sa pingvinom koji ima leucizam.

"Video sam na milione pingvina", kaže Mauricen. "Ali sam do sada video dva ovakva." 

Godine 2019, Mauricen je fotografisao kraljevskog pingvina sa leucizmom na ostrvu Južna Džordžija, udaljenog 1.900 km od Južne Amerike.

Najčudnije obojene vrste

Pingvini sa leucizmom su retki, ali nije ih nemoguće videti. U stvari, ovo stanje među pingvinima je identifikovano kod brojnih vrsta, uključujući ogrličaste pingvine, žutouve i makaronske pingvine. 

Dok je jedna studija iz 2000. godine otkrila da neke vrste pingvina imaju veću stopu leucizma od drugih.

Papuanski pingvini su imali ovu genetsku mutaciju u najvećem broju slučajeva, sa stopom od 1 na prema 20.000. Adelijski su bili sledeći, sa stopom od 1 na prema 114.000, dok su se ogrličasti našli na trećem mestu sa stopom od 1 na prema 146.000 ptica.

Naučnici tvrde da pingvini sa leucizmom žive normalnim životom, a njihovi vršnjaci ih ne izbegavaju niti ih ovo čini metom grabljivaca u većoj meri.

"Priroda nas neprestano iznenađuje", kaže Mauricen.

"Za nekoga poput mene, koji je bio na mnogo, mnogo mesta i imao mnogo neverovatnih susreta sa divljim životinjama, videti nešto tako je još uvek uzbudljivo i zapanjujuće."

Ovaj članak je originalno objavljen na američkom sajtu National Geographic-a.