U trenucima kada se nalaze u opasnosti staklene žabe pokreću mehanizam koji se smatra jedinstvenim u životinjskom svetu.

STAKLENE ŽABE se smatraju jednom od najneobičnijih životinja na našoj planeti, upravo zbog sposobnosti da 90 posto svojih krvnih zrnaca sakriju u jetri, kako sugerišu rezultati najnovije studije. Naime, one tokom dana većinu svog vremena provode tako što se skrivaju ispod lišća, da bi u trenucima opasnosti svoju zelenkasto-braon boju promenile i postale gotovo providne.
We observed how glassfrog turns “bloodless” when falling asleep!pic.twitter.com/3JnnPKbnbG
— Junjie Yao (@yaojj02)December 24, 2022
"Kada su transparentne, one to rade zbog svoje bezbednosti", rekao je biomedicinski inženjer Junji Jao sa Univerziteta Djuk i koautor studije koja se bavila proučavanjem ove neobične karakteristike. Međutim, on i njegov tim ističu da one u stanju budnosti na ovaj način mogu aktivno da izbegavaju predatore, ali da su najugroženije dok spavaju - zbog čega su razvile odbrambeni mehanizam uz pomoć kog ostaju skrivene i tokom sna.
Žabe pod prismotrom
Da bi došli do ovih saznanja naučnici su iskoristili svetlosnu i ultrazvučnu tehnologiju i zavirili u njihovu unutrašnjost - a tamo su uočili da su staklene žabe u stanju da "koncentrišu" skoro 90 posto svojih krvnih zrnaca u jetri dok spavaju. Ali tu nije kraj njihovim trikovima uz pomoć kojih ostaju nevidljive, jer one takođe mogu da se skupe i smanje većinu svojih unutrašnjih organa.
Have you ever seen a transparent frog? ️✨
— New Scientist (@newscientist)December 24, 2022
Watch these sleeping glass frogs become translucent as they store nearly 90 percent of their blood in their liver while they sleep, which helps them evade being spotted by predatorshttps://t.co/kumKGhrxnVpic.twitter.com/2uiHaqSVwy
Način na koji ovo uspevaju je i dalje pomalo misterija, drugim rečima za većinu životinja niske koncentracije kiseonika u krvi ili njeno čvrsto koncentrisanje rezultirale bi fatalnim ishodom. Ali ne i kod staklenih žaba, one su ove ekstremne promene u stanju da prežive. Stoga, naučnici veruju da bi istraživanja na njima u budućnosti mogla da dovedu do razvoja efikasog leka protiv zgrušavanja krvi.