Proučavanjem fotografija nosoroga iz arhiva, istraživači su došli do otkrića koja ukazuju da je došlo do evolucionih promena.

ISTRAŽIVAČI SU OTKRILI da su rogovi nosoroga postali kraći tokom prošlog veka, a razlog ovome bi prema njihovom mišljenju mogao da bude krivolov i želja lovaca da ulove što veći trofej. Vekovima unazad oni predstavljaju metu, a savremeni lovci ih prodaju kao sirovinu za izradu lekova koji se koriste u tradicionalnoj kineskoj i vijetnamskoj medicini.
"U slučaju nosoroga, ljudi su u oduvek želeli najveći rog", objašnjava Oskar Vilson, doktorand i autor studije sa Univerziteta u Helsinkiju, jer kako dodaje što je rog veći, krivolovci dobijaju višu cenu. Vilson i njegove kolege kažu da su proučavanjem arhivskih slika ovih životinja shvatili da se veličina roga nosoroga - u odnosu na dužinu njihovog tela - vremenom smanjivala. Sličan trend je zabeležen i kod populacija slonova i divokoza, kako prenosi RTS.
"Ciljani lov pojedinih vrsta nosoroga koji imaju veće rogove ili kljove, doveo je do očuvanja jedinki koje imaju manje rogove - osobina koja se prenela na buduće generacije i rezultirala evolucionom promenom", navode istraživači u časopisu People and Nature.
Do ovog otkrića istraživači su došli proučavanjem umetničkih dela i fotografija nosoroga iz Centra za resurse nosoroga u Utrehtu, od kojih neka potiču iz 15. veka. Tim se fokusirao na 80 fotografija nosoroga - uz pomoć kojih su izračunali dužinu roga u odnosu na dužinu tela životinje, nakon čega su uzeli prosek ovih vrednosti i izračunali razliku u poređenju sa odnosom koji se vidi za svakog od njih. Kao rezultat, tim je bio u mogućnosti da istraži da li je relativna veličina rogova nosoroga vremenom postala veća ili manja u odnosu na prosečne dimenzije vrste.
Rezultati pokazuju da su - u odnosu na dužinu tela - crni i beli nosorozi imali najduže rogove, dok su sumatranski nosorozi imali najkraće. Međutim, ustanovljeno je da se kod svih pet vrsta relativna dužina roga vremenom smanjivala. Vilson napominje da je njih 65 bilo u zatočeništvu, ali da su oni ili došli direktno iz divljine ili su rođeni od strane nosoroga koji su živeli u divljni. Ovaj podatak implicira da smanjenje dužine rogova odražava pritisak negativne selekcije sa kojima se životinje suočavaju u svom prirodnom staništu.
Iako posledice smanjenja dužine roga nisu poznate, Vilson napominje da bi to moglo biti štetno po ovu vrstu: "Nosorozi koriste svoje rogove, tako da smanjivanje verovatno neće dobro uticati na njih", zaključuje.