Svakod 12. avgusta se obeležeava Svetski dan slonova, što je idealan povod da se podigne svest o vrsti kojoj preti izumiranje.

Slonovi predstavljaju najvećeg kopnenog sisara koji se usled krivolova našao na rubu opstanka. Prema nekim procenama 1980. godine na afričkom kontinentu je živelo oko 1,2 miliona slonova, međutim, za svega par decenija taj broj je spao na 350.000 jedinki.
Ovo su neke od zanimljivosti o njima koje neke možda niste znali:
1. Veoma su dugovečni
Očekivani životni vek slona u divljini je oko 70 godina, dok je najstariji slon na svetu u zatočeništvu doživeo 86 godina. Sa 12 godina, ženke dostižu reproduktivnu zrelost nakon čega dobijaju mlade u proseku na svake četiri godine. S druge strane, mužjaci u tom uzrastu se osamostaljuju i napuštaju stado.
2. Najduži gestacijski period
Period gestacije kod ženki slona je najduži u životinjskom svetu. Trudnoća traje tačno 22 meseca, nakon čega na svet dolazi beba koja teži oko 90 kilograma i dostiže visinu od jednog metra. Majke slonice doje svoje mlade naredne četiri godine, iako oko prve godine oni počinju da dodaju među svoje mlečne obroke i biljke.
3. U zajednici slonova vlada matrijarhat
Ženke slonova žive u grupama sa srodničkim vezama od po 15 jedinki. Njih predvodi matrijarh, koji je obično najstariji ženski član u zajednici i odlučuje kuda će se stado kretati. Pošto sa 12 godina dostižu reproduktivnu zrelost, mužjaci se odvajaju od matične grupe i pridružuju se grupama sa slonovima istog pola.
4. Kada istroše zube umiru
Da bi preživeli, odrasli slonovi moraju da unesu oko 135 kilograma hrane svakog dana: korenje, travu, voće i koru drveća. Kako bi to postigli oni putuju na velike udaljenosti i do 8 sati dnevno u potrazi za hranom. Ipak, njihovi zubi nisu večni i sa godinama troše sekutiće, zbog čega ne mogu da žvaću hranu pa na kraju umiru od gladi.
5. Surla kao cisterna
Odrasli slon može da popije do 160 litara vode na dnevnom nivou. Ali, osim što piju, slonovi takođe mogu da plivaju u vodi i da koriste svoju surlu kao cev za ronjenje - uz pomoć nje dišu dok rone. Unutar nje, odrasli azijski slon može da zadrži i do 8,5 litara vode.
6. Slonovi pokazuju empatiju
Njihov mozak može da dostigne težinu od 5 kilograma, što je ujedno i rekod u životinjskom svetu. U stvari, oni imaju 3 puta više neurona od ljudi, a dokazano je kako mogu pokazati određene obrsace ponašanja i simptome posttraumatskog sindroma i depresije. Takođe, mogu biti neverovatno empatični prema drugim jedinkama svoje vrste, ali i svesni kada trebaju da uzbune krdo usled opasnosti.
7. Slonovi su noćne ptice
Interesantan podatak je da oni spavaju u proseku 2 ili 3 sata dnevno. Najzanimljivije je što to rade stojeći a ponekad se oslanjaju i na drvo ili se uz pomoć surle pridržavaju za granu. Obično ne leže, jer na taj način mogu da oštetite unutrašnje organe, čak i da izazovu zastoj u radu srca.
8. Slonovi se zaista plaše sitnjih životinja
Slonovi se uprkos svojoj veličini, plaše bića mnogo manjih od njih. Kao što su na primer pčele, koje neki farmeri koriste da zaštite svoje useve od njih. Drugi primer su mravi, koje izbegavaju da im ne bi ušli u surlu jer je puna nervnih završetaka.
9. Njihove kljove evoluiraju
Tokom 2018. godine je primećeno kako se neki slonovi rađaju bez kljova, što je veoma zaintrigiralo naučnike. Nakon analiza oni su otkrili da je evolucija dala biološku prednost slonovima Gorongosa koji ne razvijaju kljove - najverovatnije zbog krivolova. U međuvremenu je utvrđeno da ovaj trend nije ograničen samo na Mozambik, već i na druge zemlje koje se suočavaju sa visokom stopom kriolova.
10. Misterija komunikacije
Slonovi mogu da komuniciraju na mnogo različitih načina, istraživanje sa Univerziteta Oksford iz 2014. godine navodi da zvuk koji ispuštaju iz surle može da ima različite frekvencije u zavisnosti od toga da li žele da upozore na pretnju ili je neka druga stvar u pitanju. Takođe, naučnici poslednjih godina pokušavaju da utvrde da li preko stopala osećaju vibracije i na taj način komuniciraju sa drugim krdima.