Dugo se smatralo da su ljudi jedini sisari koji se bave poljoprivredom, međutim, nakon detaljnih analiza jazbina džepnih gofera ispostavilo se da i oni neguju i đubre korenje drveća.

Džepni goferi su u naučnom svetu poznati pod imenom Geomys pinetis, ali i po jednoj novootkrivenoj zanimljivosti. Naučnici sugerišu da oni stalno preuređuju i đubre svoje jazbine koje mogu da budu duge i nekoliko stotina metara. Iako se o tačnom terminu koji bi mogao da se koristi za navedenu praksu razmišlja, činjenica je kako tvrde - da oni znaju kako da nateraju korenje da raste.
Praktičnost na delu
Biolog Frensis Puc sa Univerziteta u Floridi, navodi da su jugoistočni džepni goferi, za sada jedini poznati sisari pored ljudi koji se bave uzgajanjem hrane. Iako je poznato da to rade i neke vrste mrava, buba i termita, navedena praksa nije uočena u ostaku životinjskog sveta.
Otkriće je skroz neočekivano, jer je primarni cilj studije bio da se ispita da li korenje bora, oštećuje tunele u kojima žive ovi glodari. Njima je za održavanje domova potrebna velka količina energije, a prema proračunima, korenje bora koje raste u njima obezbedi im dobar deo dnevnih kalorija.
Nakon istraživanja ovih podzemnih tunela postalo je jasno da, nakon što korenje prodre u jazbine, izmet i urin ovih glodara dodatno podstiče rast. Naučnici navode da iako ovo možda ne zvuči kao najsofisticiraniji oblik poljoprivrede, veoma liči na ono što rade i ljudi.
Interesantna činjenica je i da ove životinje ulažu svoje vreme i energiju u odbranu useva. Jer kako se navodi u časopisu Science Alert održavanje jazbine i upravljanje okolnostima pod kojima raste korenje može se posmatrati kao oblik uzgoja hrane.
Korenje kao jedini izvor hrane
Zoolog i koautor rada Veronika Selden objašnjava da ova praksa predstavlja primer u kome životinja stvara povoljne uslove za rast korenja, ali da ih i đubri svojim otpadom. Kao da se u obzir mora uzeti činjenica da je korenje jedini izvor hrane za ova stvorenja.
Dodatno objašnjenje za ovakav zaključak je mišljenje naučnika da poljoprivreda ne podrazumeva uvek sadnju useva, kao i gajenje i žetvu, jer šumski plodovi koje ljudi ne sade, ali se brinu o njima predstavljaju izvor hrane.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.