Tokom miliona godina evolucije, veličina insekata se neuporedivo smanjila. Ipak neki od njih su i danas zbog svog neobičnog izgleda i veličine impesivni ljudima.

Kada se vodi diskusija o najvećim životinjama koje su ikada hodale, letele ili plivale našom planetom, prva asocijacija su uglavnom dinosaurusi ili plavi kit. Međutim, koji je najveći insekt koji je ikada živeo? Vođeni ovim pitanjem, istraživači National Geographica su rešili da se upuste u istraživanje kako drevnih izumrlih, tako i danas nama poznatih vrsta.
Život velike bube
Zamislite vilinog konjica toliko velikog, da njegova krila mogu da prekriju televizijski ekran od 27 inča. Upravo tih dimenzija su fosili najvećih insekata ikada pronađenih, tvrde naučnici. Pored džinovskih vilinih konjica u ovu grupu spadaju i izumrle protonade. Naučnici ističu da razlike između njih skoro i da nema, ako izuzmemo nekoliko anatomskih.
Najveći od fosil protonade, paleozojskih kilatih insekata, pronađeni su u Francuskoj i Kanzasu, a prema tvrdnjama paleontologa njihova starost je procenjna na period od 300 do 280 miliona godina. Poređenja radi, raspon krila modernog vilinog konjica iznosi oko 20cm.
Nije da se žalimo, ali zašto su se ove velike bube smanjile?
Entomolog Tom Turpin sa Univerziteta Purde, sugeriše da je ova karakteristika verovatno povezana sa visokim nivoom kiseonika u praistorijskoj atmosferi. Sav taj kiseonik nekada je dobro snabdevao tela velikih insekata, ali kada se nivo kiseonika smanjio - moguće je da veći insekti nisu mogli da prežive novonastale uslove.
Kada je reč o bubama, jedna od hipoteza kaže da su se one smanjile zbog ptica. Pojedini naučnici navode da se veličina insekata smanjila u periodu kasne jure kada su ptice postale agilnije, iako je nivo kiseonika u to vreme porastao. Bube su postajale sve manje kako ne bi bile primetne i lak plen pticama.
Moderna "čudovišta"
Ovih dana, najveći raspon krila pripada belom veštičjem moljcu, poreklom iz Centralne i severne Južne Amerike. Čija veličina može da dostigne i 25cm. Ipak, ako se uzme u obzir cela površina krila, naučnici navode još jednog moljca, azijskog atlas moljca, kao apsolutnog rekordera - sa krilima i do 40 cm kvadratnih.
Kategorija insekata sa najvećim raposnom krila je veoma komplikovana i teško je formirati listu, jer neke od vrsta variraju u veličini. Ove varijacije su pogotovo uočljive između mužjaka i ženki iste vrste. Na spomenutu listu može dodati i leptir po imenu Krilo kraljice Aleksandre sa Nove Gvineje. Njegov raspon se kreće između 20 i 28 cm, s razlikom da su mužjaci veći i prema rečima naučnika više podsećaju na ptice nego na insekte.
Ipak, ovo nije jedina džinovska vrsta koju ne biste voleli da sretnene u mraku. Kako Knjiga o insektima Univeziteta Floride navodi, titula najstrašnijeg ipak pripada vrsti džinovskog cvrčka po imenu divovska veta - koga Maori nazivaju i "bogom ružnih stvari". Ovaj ugroženi insekt se nalazi samo na Novom Zelandu i može težiti čak 70g.
Na listi se našao i jedan insekt koji nema krila, ali svojom dužinom zaslušuje da se nađe na vrhu. Naučnici sugerišu da je Čanov štap - Phobaeticus chani, najduži insekt na svetu čije mesto rasprotiranja se nalazi na malezijskom Borneu. Ova skoro otkrivena vrsta, kako tvrde, može biti duga i do dva metra. Iako bez krila, njegovo telo koje izgledom podeća na grančicu drveta je jedan od najboljih primera mimikrije u facinantnom svetu insekata.