Pojedine životinje su ili izuzetno retke ili veoma osetljive na promene uslova iz prirodnog okruženja, koje se ne mogu rekreirati u veštačkoj sredini, pa zbog toga ne mogu da budu stanovnici zoo vrta.
Ljudi odlaze u zoo vrtove i akvarijume kako bi se približili onim vrstama životinja koje u suprotnom nikad ne bi mogli da vide iz blizine.
Povezane vesti
-
Životinje |
04. Feb 2020.
Otkrivene kornjače koje svetle u mraku - i to u različitim bojama
0
Edukacija i očuvanje vrsta su među glavnim zadacima modernih zoo vrtova, istakao je prirodnjak iz Nacionalne Federacije Divljine, David Mizejevski, za Riders Dajdžest.
Povezane vesti
-
Životna sredina |
20. Jul 2019.
WWF upozorava: Proizvodnja palminog ulja uništava orangutane
0
“Međutim, postoje životinje koje naprosto ne možete da omogućite, iz bilo kog razloga ne mogu da se nađu pod ljudskom negom”, rekao je Mizejevski.
9 životinja koje nećete videti u zoo vrtu
Siola je vrsta sisara koja se jedino može videti u predelu planinskog venca Anamita u Vijetnamu i Laosu. Ova vrsta životinje otkrivena je 1992. godine, prema Svetskom Fondu za Divljinu. Poznata je i kao “Azijski jednorog”, a smatra se kritično ugroženom životinjom, koju retko možete videti. Foto: Profimedia
Najveća džinovska lignja do koje su naučnici došli, težila je gotovo tonu. “Okean je ogromno prostranstvo, a džinovska lignja živi u njegovim dubokim delovima, zbog čega su neuhvatljive i retko vidljive. Većinu saznanja o džinovskim lignjama imamo zahvaljujući leševima koji isplivaju na površinu, a koje pronađu ribari”, pisao je Smitsonijan. Foto: Wikimedia Commons
Indri je veliki lemur koji živi na Madagaskaru. U zatočeništvu nijedan nije preživeo duže od godinu dana. Istraživanja su pokazala da Indri lemuri jedu određenu hranu u određeno doba dana i da ova njihova životna navika ne može da bude zamenjena u zatočeništvu. Takođe, kada se izuzmu iz svog prirodnog okruženja, divljine, ovi lemuri se ne reprodukuju, iz nepoznatog razloga. Foto: Shutterstock
Najređi veliki sisar na planeti je javanski nosorog, i nijedan nije u zatočeništvu, prema Svetskom fondu za divljinu. Oni su stidljiva vrsta, koja je navikla da živi u bujnoj vegetaciji tropskih šuma, koje je teško stvoriti u veštačkim uslovima. Ovih nosoroga ima ukupno 63, i svi žive u Nacionalnom parku “Ujung Kulon”, u Indoneziji. Foto: Wikimedia Commons
U fokusu života jedne laste je da leti. Zbog toga su veoma osetljiva vrsta ptice na život u zatočeništvu. Foto: Shutterstock
“Morski jednorog”, karakterističan po svom dugom, uzanom rogu, ćudljiva je životinja i lovi na velikim dubinama, pa je zbog toga i neuhvatljiva. “Za razliku od ostalih kitova, narvali mogu da žive preko 100 godina, ali u zatočeništvu brzo uginu, ograničavajući mogućnost za njihovo proučavanje”, navodi se u Smitsonijanu. “Kada je reč o ovoj zveri, jedino što imamo je uvid”, izjavio je kanadski specijalista za narvale, Pjer Ričard. Foto: Shutterstock
Tokom 1960-ih i 1970-ih godina bilo je mnogo pokušaja da se ugrožena vrsta planinske gorile uhvati i uzgaja, pre izveštajima Internacionalnog Konzervacionog Programa za Gorile. Nije sasvim jasno zbog čega ova vrsta gorila ne uspeva da preživi u zatočeništvu, a druge vrste mogu. Stručnjaci navode da je uzrok tome možda specifična ishrana ili stres koji dovodi do toga da se mnogo brzo razbole. Foto: Shutterstock
Roze vilinski oklopnik nastanjen je u Argentini i retko se viđa i u divljini. Iz zoo vrta u San Dijegu saopštili su da je životni vek ove vrste oklopnika u zoo vrtu svega nekoliko godina. Zbog toga se o njima malo toga zna, ali zatočeništvo i promene u ishrani su se pokazale kao značajan izvor stresa. Foto: Shutterstock
Određeni akvarijumi su pokušavali da očuvaju veliku belu ajkulu u zarobljeništvu. Na primer, 2016. godine, velika bela ajkula je uginula u Japanskom akvarijumu posle tri dana, gde je odbijala da jede. Takođe, ova vrsta ajkule je poznata po tome što voli da luta po dubinama. “Mi ne možemo da u dovoljnoj meri obezbedimo uslove prirodnog okruženja, neophodne da bi velika bela ajkula preživela u zarobljeništvu”, objasnio je Mizejevski. Foto: Wikimedia Commons


