Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

PRAVE BOJE: Šareni jezik kameleona

Kameleoni komuniciraju tako što menjaju boje, love pomoću jezika koji je brz poput munje i živeu nekim od najugroženijih staništa na Zemlji.

  Izvor: Foto: Profimedia

Tekst Prave boje je objavljen u National Geographic Srbija u septembru 2015. godine

Već i po svojim čudesnim anatomskim odlikama kameleoni gotovo da nemaju premca. Jezik, koji im je znatno duži od tela, mogu u deliću sekunde da izbace i zgrabe insekta. Imaju teleskopski vid, a oči, smeštene u zaobljenim kupolama, mogu da okreću nezavisno jedno od drugog u svim pravcima. Prsti na nogama spojeni su im kao štipaljke, pa izgledaju kao da nose zimske rukavice. Iz obrva i njuške štrče im rogovi. Nos im je ukrašen kvrgama, a nabori kože oko vrata podsećaju na nabrane čipkaste okovratnike kakve su nosili plemići u elizabetanskoj Engleskoj.

Povezane vesti

Povezane vesti

Ali od svih njihovih neobičnih telesnih osobina najpoznatija je ona koju je zapazio još Aristotel– sposobnost da menjaju boju. U narodu vlada popularno verovanje da kameleoni poprimaju boju onoga što dotaknu. Ali i pored toga što im promena boje zaista pomaže da se stope sa okolinom, reč je o fiziološkoj reakciji koja im prevashodno služi za međusobnu komunikaciju. Kameleon je jednostavno gušter koji koristi jezik boja da bi iskazao ono što trenutno oseća, bilo da je u pitanju udvaranje, suparništvo ili stres izazvan okruženjem.

Barem se još uvek tako veruje. "Iako kameleoni već vekovima privlače pažnju, još uvek su okruženi velom misterije", kaže Kristofer Anderson, postdoktorand biologije sa Univerziteta Braun i stručnjak za kameleone. "Još uvek pokušavamo da odgonetnemo kako njihovi mehanizmi zapravo funkcionišu", od munjevitog izbacivanja jezika do menjanja boje kože.

Naučnici su nedavno došli do važnih otkrića o fiziologiji kameleona dok su ih posmatrali u zatočeništvu. Ipak, njihova budućnost u divljini krajnje je neizvesna.

Kada je Međunarodno udruženje za zaštitu prirode (IUCN) prošlog novembra objavilo novu procenu za Crvenu listu ugroženih vrsta, skoro polovina vrsta kameleona rangirana je kao ugrožena ili skoro ugrožena. Anderson je član Grupe specijalista za kameleone pri IUCN-u, kao i biolog Kristal Toli, stipendistkinja National Geographica, koja je na ekspedicijama po Južnoafričkoj Republici otkrila nove vrste kameleona i popisala staništa koja nestaju.Na afrikansu, kaže Tolijeva, kameleoni imaju dva naziva. Jedan je verkleurmannetjies, što znači "obojeni čovečuljci", a drugi trapsuutjies, što znači "oprezno stupaju". To se odnosi na njihovo sporo, neobično kretanje, ali se može shvatiti ikao apel za očuvanje ovih neobičnih stvorenja injihovog staništa.

OD VIŠE OD 200 POZNATIH vrsta kameleona, oko 40 odsto njih živi na ostrvu Madagaskar. Većina ostalih živi na afričkom kontinentu. Zahvaljujući testiranju DNK otkriveno je da su neki kameleoni koji gotovo identično izgledaju genetski potpuno različiti. Više od 20 odsto poznatih vrsta otkriveno je tek u poslednjih 15 godina.

Anderson proučava ishranu kameleona do najsitnijih detalja. Koristeći kameru koja hvata 3.000 kadrova u sekundi, on je scenu u kojoj jedan kameleon jede cvrčka, a koja traje svega 0,56 sekundi, pretvorio u edukativni video-snimak koji traje 28 sekundi.

U grlenoj kesi kameleona nalazi se jezična kost, okružena slojevima elastičnog kolagenog tkiva koji oblažu unutrašnjost cevastog akceleratornog mišića. Kad kameleon opazi insekta, on isturi jezik iz usta, a mišić se zgrči i izvrši pritisak naslojeve elastičnog tkiva koji se ponašaju kao sabijena opruga. Vrh jezika je tako oblikovan da deluje kao vlažna vakuumska sisaljka koja se zalepi za plen. Jezik se povlači i ručak je serviran.

Naučnici moraju još toga da nauče o izbacivanju jezika, kaže Anderson. Njegova istraživanja pokazuju da kod nekih kamelona jezik može da ide dalje i brže nego što se ranije mislilo.

I gledište na promenu boja kameleona takođe se izmenilo s vremenom, a naročito početkom ove godine, kada je objavljeno istraživanje Majkla Milinkovića. Naučnici su dugo mislili da kameleoni menjaju boju kada se pigmenti u koži rašire preko nastavaka ćelija nalik venama. Milinković, evolucioni genetičar i biofizičar, kaže da takva teorija ne drži vodu jer postoje mnogi zeleni kameleoni koji uopšte nemaju zelene pigmente u ćelijama svoje kože.

Tako su Milinković i njegove kolege sa Ženevskog univerziteta počeli, kako on kaže, da "kombinuju fiziku i biologiju". Ispod sloja pigmentnih celija kože otkrili su drugi sloj ćelija kože sa nanokristalima poređanim u obliku trouglastih rešetki.

Naučnici su otkrili da, kad uzorke kože kameleona izlože pritisku ili hemikalijama, ovi kristali se mogu "podesiti" tako da promene razmak izme u sebe. A to utiče na boju svetlosti koju reflektuje kristalna rešetka. Kada se razmak između kristala poveća, paleta boja se menja od plave ka zelenoj i od žute ka narandžastoj icrvenoj. Ovakav kaleidoskop boja uobičajen je kod takozvanog panterskog kameleona (Furciferpardalis) dok menja raspoloženje od smirenog i opuštenog do uznemirenog ili seksualno uzbuđenog stanja.

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka