Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Priča o delfinu, čovekovom vodenom mezimcu

Delfini su nas oduvek fascinirali, možda zato što su nam, na neki način slični - inteligentni su, znatiželjni i privrženi porodici. Šta nismo znali o sisaru koji stare prijatelje pamti bolje od čoveka?

  Izvor: Foto: Shutterstock

Do sada su otkrivene 42 vrste delfina, od kojih 38 spada u morske, a preostalih pet u rečne. Zanimljivo je da naučnici svaku vrstu analiziraju zasebno kako bi se uočilo ono što je za svaku vrstu jedinstveno.

Kada su u pitanju slatkovodne lokacije, delfini su najčešće viđani u reci Amazon.

Saznajte i da li delfini mogu da osete tugu posle smrti člana porodice.

Skokovi delfine čine zabavnima, a neki od njih mogu da iskoče do 30 metara iznad površine vode. Telo im je sivkastoplave boje, a koža izuzetno osetljiva na ljudski dodir i neke elemente koji se nalaze u vodi.

Iako delfini imaju stotinu zuba, ne koriste ih za žvakanje. Zubi im služe samo za hvatanje ribe, koju posle gutaju. Mogu da pojedu oko 13,5 kilograma ribe dnevno, a obično čitavo jato učestvuje u lovu. Za lov imaju različite strategije: skokove i cik-cak ili kružno plivanje, kako bi svaki član jata dobio deo hrane.

Veličina delfina varira, veći mogu biti teški oko jedanaest tona i dugački devet metara, dok su manji delfini teški oko 40 kilograma, a dugački oko jednog metra. Njihovo telo je razvijeno tako da se brzo kreću kroz vodu, a da, pri tome, ne troše mnogo energije. Za orijentaciju uglavnom koriste grudna peraja i rep.

Pogledajte fotografiju: Razigrani delfini

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka