Kada su suočeni sa poplavom, mravi grade splavove i koriste mogućnost plutanja i brzog oporavka radnika kako bi smanjili broj povreda i smrti, navodi se u istraživanju Džesike Persel sa Univerziteta u Lozani i njenih kolega. Štaviše, ...
Kada su suočeni sa opasnošću, društvene životinje su često sposobne da rade zajedno kako bi omogućili preživljavanje i dobrobit svoje grupe. Mravi koji žive u plavnim područjima su poznati po tome što se međusobno vezuju kako bi napravili splavove tokom poplava, ali se malo zna o sastavu, obliku i društvenoj strukturi ovih splavova. Da bi bolje razumeli ovaj proces, naučnici su sakupili mrave iz plavnih područja u Švajcarskoj i doneli ih u laboratoriju kako bi podvrgli poplavi populacije mrava sa različitim brojem radnika, kraljica i legla. Tokom „poplava“, posmatrali su gde su svi oni pozicionirani na splavu. Plavljenje im je takođe omogućilo da posmatraju mogućnost plutanja i oporavka radnika i legla.
Naučnici su otkrili da su radnici i legla veoma otporni na potapanje. Radnici štite najranjiviju i najvredniju jedinku u gnezdu, kraljicu, smeštajući je u centar splava, dok koriste mogućnosti plutanja legla i oporavka radnika da naprave splav i minimalizuju povredu mrava ili smrt. I radnici i legla su pokazali visok stepen preživljavanja nakon plavljenja, što ukazuje da pozicija na dnu splava i nije tako smrtonosno kao što su naučnici očekivali. Pozicioniranjem legla na dno splava je takođe pomoglo u održavanju gnezda tokom poplave.
Doktorka Persel je izjavila: "Očekivali smo da će jedinke potopljene u osnovi splava platiti najveći ceh, tako da smo bili zapanjeni kada su mravi sistematski polagali najmlađe članove kolonije na to mesto. Dalje, eksperiment je otkrio da članovi legla imaju najveći stepen plutanja i da splavarenje ne smanjuje njihovo preživljavanje; samim tim, ovakav sastav doprinosi čitavoj grupi sa minimalnom cenom".