Postoji bezbroj interesantnih činjenica vezanih za drugi najveći okean na svetu, ovo je samo jedan deo.

Smešten između Severne i Južne Amerike sa jedne strane i Evrope i Afrike sa druge, Atlanstki okean predstavlja drugi najveći okean na svetu. Takođe, intersantno je da je on od 1914. godine - kada je napravljen Panamski kanal - povezan sa svim drugim okeanima.
Neke od njegovih osnovnih karakterisitka su da pokriva površinu od 82.362.000 km², dok mu je zapremina 323.600.000 km³. Kao i da je njegova prosečna dubina 3.926 m, dok se njegova najdublja tačka nalazi u Portorikanskoj brazdi i duboka je 8.376 m.
Ali ovo nije sve, jer Atlantski okena je fascinantno mesto o kom ljudski um ne prestaje da razmišlja i ne prestaje da ga istražuje još od drevnih vremena. Jedan od prvih koji je upotrebio naziv Atlantis je bio čuveni grčki istoričar Herodot, s tim što je on upotrebljavao ime za sve vode koje su okruživale tadašnji poznati svet, a ovo su još neke od najinteresantnijih činjenica vezanih za njega:
1. Nakon što je RMS Titanik udario u vrh lednog brega tog 15. aprila 1912. godine, brod je za svega par sati potonuo. Tom prilikom je poginulo više od 1.500 ljudi, a olupina zbog dubine i položaja na kom se nalazi - nikada nije izvučena. Stoga ona i dalje počiva na oko 610 km od obale Sent Džonsa, Njufaundlenda u Atlantskom okeanu.
2. U početku beše Pangea, masivni superkontinent koji je nakon sudaranja tektonskih ploča i serija zemljotresa - podeljen na dva dela, pre nekih 180 miliona godina. Ovaj proces je doveo do stvaranja Atlantskog okeana, što ga čini najmlađim na našoj planeti.
3. Pored toga u njemu se nalazi najviše velikih ostrva, poput Grenlanda, Irske, Kube ili Velike Britanije.
4. Ali i gomila dragog kamenja, napoznatiji primer je obala Južne Afrike gde je tokom 2017. godine jedna kompanija izvukla preko 1,378 miliona karata dijamanata.
5. Ukoliko se uporedi sa drugim okenaima na našoj planeti, razlike između njegove plime i oseke je najveća. Što je posebno primetno u Zalivu Fundi u Novoj Škotskoj, gde plima može da dostigne razliku u odnosu na oseku i do 16 m.
6. Svi smo čitali misteriozne i zastrašujuće priče o Bermudskom trouglu u Atlantskom okeanu. Smešten je između Majamija, Bermuda i Portorika, a preko 50 brodova i 20 aviona se vodi kao nestalo u ovoj oblasti. Ipak, i pored navedene činjenice ovo mesto ostaje jedan od najprometnijih pomorskih puteva na svetu.
7. Uključujući one u Evropi, Africi i Americi, ukupno 52 različite države izlaze jednim svojim delom na Atlantik. Dužina obale o koju se sudara iznosi 111.900 kilometara.
8. Podeljen je ekvatorom na Severni i Južni Atlantik i oba pokrivaju otprilike istu površinu. Severni Atlantik je, međutim, bogatiji od svog južnog parnjaka kada su zalivi i mora u pitanju - Sredozemno, Crno, Severno, Baltičko i Norveško more na istoku i Bafinov i Hadsonov zaliv, zaliv Svetog Lorensa i Meksičko i Karipsko more na zapadu.
9. Govoreći o planinama, Atlantski okean pod vodom krije planinski lanac, nazvan Srednjoatlantski greben. On se proteže u dužini od preko 16.000 km - od Grenlanda do Rta dobre nade u Južnoj Africi.
10. Atlantik je najslaniji od svih pet velikih okeana na svetu. Visok salinitet je prvenstveno posledica Antarktičkog ledenog pokrivača i planinskih lanaca.