Ovaj jedinstveni snimak decenijama je proveo zaboravljen u Nacionalnoj biblioteci Australije, ali sada ponovo dobija zasluženu pažnju.
Fotografija je snimljena u Londonu 1846. godine, a njen autor gotovo sigurno je izvanredni francuski slikar portreta i dagerotipista Antoan Klod.
Svi podaci govore da ova dagerotipija nije samo najstarija preživela predstava Hemi Pomare, već i, najverovatnije, najstariji postojeći portret bilo kog pripadnika polinežanskog naroda, Maora.
Ovaj jedinstveni snimak decenijama je proveo zaboravljen u Nacionalnoj biblioteci Australije, ali sada ponovo dobija zasluženu pažnju.
Hemi Pomara rođen je oko 1830. godine, unuk je vođe jedne domorodačke grupe naroda s udaljenih Čatamskih ostrva u Tihom okeanu, koji su teritorija Novog Zelanda.
Kada je Hemi imao desetak godina, njegovu porodicu ubila je druga maorska grupa koja je napala arhipelag Čatam. Dečak je završio kod britanskog trgovca koji je radio u Sidneju.
Britanski putujući umetnik Džordž Frenč Angas putovao je 1844. godine na Novi Zeland, skicirajući i istražujući vredne kulturne artefakte. Na svom putovanju prolazio je i kroz Sidnej, gde je upoznao Hemija koji je krenuo sa njim dalje, po južnoj Australiji.
U to vreme Angas je naslikao Hemija kako bi imao ilustraciju koju je koristio tokom predavanja "Ilustracije starosedelaca i pejzaža Australije i Novog Zelanda". Na toj skici Hemi Pomera je prikazan nasmejan i obučen u cowai - nacionalnu odeću Maora.
Hemi Pomera kao dečak, Foto: Alexander Turnbull Library
Angas se vratio u London početkom 1846. godine, ponevši svoju zbirku umetničkih dela i artefakte, a sa sobom je poveo i Hemija. U glavnom gradu Britanije, mladić je privukao veliku pažnju javnosti, a upoznao se čak i sa kraljicom Viktorijom i princom Albertom.
Od aprila 1846. godine Hemi je živio kao "eksponat" u egipatskoj dvorani Londonskog muzeja. Izložbu u egipatskoj dvorani publika je ocenila kao "najzanimljiviju" te sezone, a jedan Hemijev završio je i u The Illustrated London News.
Ilustracija iz The Illustrated London News
Hemi je upoznao i sa članovima kraljevskog društvameđu kojima i sa Čarlsom Dikensom, Čarlsom Darvinom i slikarem Antoanom Klodom. Pretpostavlja se da je u tom periodu nastao i ortret koji se danas nalazi u Nacionalnoj biblioteci Australije.
Ono što je prilično neobično za fotografske portrete toga razdoblja je to što je Hemi prikazan u punoj visini, što omogućava dobar uvid u karakteristike njegove nacionalne nošnje.
Klod je dagerotipiju je vešto oslikao bojom kako bi naglasio nijanse njegove odeće. Skromna količina boje nanesena je na Hemijevo lice i ruke. Mali je broj portretista koji su u to vreme mogli do te mere realno predstaviti neku ličnost.
Hemi Pomera, dagerotipija; Foto: National Library of Australia
Nakon kraćeg perioda koji je slavno proveo u Londonu, Hemi je krenuo nazad na Novi Zeland. Poznato je da je preživeo kod Barbadosa, ali da je do decembra 1846. stigao na Novi Zeland. Međutim, od tog perioda, o Hemiju se gubi svaki trag.
Poznato je da je Hemijev portret, šezdesetih godina prošlog veka, kupio australijski fotograf i istoričar Erik Kurt Burke i poklonio ga Nacionalnoj biblioteci Australije.
Pogledajte i: