Iako je 70 procenata površine Zemlje pokriveno vodom, okeani su i dalje velika misterija mnogih naučnika.
Interesantno je da se više zna o površini Meseca nego šta se tačno krije u dubinama okeana. U stvari, 12 ljudi je zakoračilo na Mesec, a samo troje je bilo u Marijanskom rovu, najdubljem mestu na planeti, koje je duboko 11 kilometara, piše Livescience.
Obilje istorijskih artefakta se nalazi u okeanima
Više istorijskih artefakata se može naći u okeanima nego u muzejima širom sveta, piše National Geographic.
Bilo da je u pitanju sunčani sat Vikinga za navigaciju ili poklon drevnih bogova, mnogo dela svetske istorije se mogu pronaći na dnu okeana. Ako tome pridodamo ogroman broj brodoloma i brodskih olupina koje leže na dnu okeana, onda je jasno šta se sve može pronaći u dubinama mora i okeana.
Direktor Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA) Džejms Delgado otkriva da se tokom istorije dogodilo čak 1 milion brodoloma, ali da je većina olupina još uvek neotkrivena.
Skriveno zlato
U okeanima se krije mnogo više bogatstva nego što možemo da zamislimo, a koje ne uključuje samo floru i faunu.
Prema podacima Nacionalne agencije za okeane i atmosferu, okeani sadrže blizu 20 miliona tona zlata, koje je veoma razblaženo.
Procenjuje se da bi, kada bi se skupilo zlato iz svih okeana, svaka osoba na Zemlji imala 4 kilograma plemenitih metala.
Korali imaju kremu za sunčanje
Naučnici apeluju da topliji okeani, zagađenje i ljudski uticaj prete morskom životom širom sveta.
Koralni grebeni su jedni od najosetljivijih stanovnika okeana. Ipak, koral ima prirodni način da se zaštiti: kremu za sunčanje.
Milionima godinama unazad, korali u australijskom Velikom koralnom grebenu su razvili zaštitnu barijeru koja im pomaže da prežive Sunce, navodi se u saopštenju Udruženih organizacija za istraživanje nauke i industrije.
Skriveni vodopadi
Verovali ili ne, u okeanima se kriju čak i vodopadi. Tehnički, najveći poznati vodopad na Zemlji se nalazi pod vodom, između Grenlanda i Islanda.
Ovaj podvodni vodopad, koji se još naziva i katarakta Danskog prolaza, sadrži 5 miliona kubnih metara i opada u slapovima od neverovatnih 3,505 metara.
Vodopad je oformljen razlikama u temperaturi u vodi sa svake strane Danskog prolaza. Kada je hladnije, gušća voda sa istočne strane se sreće sa toplijom, lakšom vodom sa zapada, dok hladna voda pada niz i ispod tople vode.
Visina katarakte Danskog prolaza sadrži više od tri visine Anđeoskih vodopada iz Venecuele, koji se smatra najvišim nadzemnim vodopadom.
Podvodna jezera i reke
Okeani sadrže jezera i reke. Kako je to moguće?
Kada morska voda curi kroz debele naslage soli, rastvara so i stvara depresiju na morskom dnu. Nacionalna agencija za okeane i atmosferu objašnjava kako rastvorena so takođe stvara vodu u toj gušćoj oblasti i kao takva se smešta u udubljenja.
Ova podvodna jezera i reke, koje su takođe poznata i kao slani bazeni, a slični su jezerima i rekama na kopnu, imaju obalu, pa čak i talase.
Čudni zvuci iz dubine
Nisu samo flora i fauna u okeanima predmet istraživanja mnogih naučnika, već i izobilje zvukova koji dopiru iz dubine okeana, a koje naučnici još uvek ne mogu sa sigurnošću da objasne.
Bloop je možda najpoznatiji podvodni zvuk, koji je zabeležen 1997. godine hidrofonom, koji je postavila Nacionalna agencija za okeane i atmosferu. U pitanju je jedan od najglasnijih zvukova ikada zabeleženih, a budući da se buka javlja zajedno sa pucanjem podvodne sante leda, niko ne zna šta tačno proizvodi ovaj čudni zvuk.
Mnogi se šale da je u pitanju zvuk Cthulhu, fiktivnog čudovišta koji je kombinacija oktopoda, zmaja i čoveka, a koji je delo pisca Lovekrafta.
Misteriozni život okeana
Iako je 94 procenta zemaljskog života čini voda, oko dve trećine morskog života je još uvek neidentifikovano. Nove vrste se stalno pronalaze što povećava broj pitanja o životu svetskog mora.
Ove godine, Koledž za zaštitu životne sredine i šumarstva SUNY je objavio je listu od 10 novih vrsta, koja uključuje i upadljivu crvenu vrstu morskog zmaja, koja je ostala neotkrivena uprkos tome što žive u plitkim vodama na zapadnoj obali Australije.
Druge neotkrivene vrste uključuju i možda najružniju ribu na svetu, kao i sablasnog oktopoda i nindža ajkulu.