Od Švarcvalda do Rumunije, Dunav (dugačak 2.850 km) protiče kroz nekoliko centralnoevropskih glavnih gradova pre nego što se ulije u Crno more poprimajući karakteristike naroda kroz čija staništa prolazi.

Dunav, reka sa više lica i nijansi boja
Stari Rimljani su reku predstavili u obliku bradatog muškarca, Danubiusa, čija statua simbolizuje jedan od tada četiri poznata kontinenta Evropu. Dok drugi narodi reku vide kao mladu ženu, oličenje lepote i elegancije. Na mestu spajanja Brega i Brigaha u gradu Donauešingen gde nastaje, Dunav je predstavljen kao mlada žena koja stoji pored svoje majke čiji se mudri pogled prostire nizvodno, dok joj majka pokazuje da ona mora da krene ka istoku, piše Smithsonian.
Svima koji žive na obalama Dunava ili na bilo koji način zavise od reke znaju koliko je ponekad teško savladati njen nepredvidiv temperament.
Boja reke isto tako varira od zemlje do zemlje. I dok je čuveni kompozitor Johan Štraus II komponovao valcer "Na lepom plavom Dunavu" ne bi li oraspoložio sunarodnike Austrijance posle poraza nad Pruskom, u Bugarskoj reku zovu Beli Dunav, dok se u Srbiji boja reke pretvara u čisto srebro.
Dunav, vodeni put
Dunav protiče kroz deset država i posle Volge je najduža reka u Evropi, koja se oduvek koristi kao putanja kojom su migranti, trgovci, ali i avanturisti plovili kako bi osvajali strane teritorije donoseći lokalnom narodu novu robu, ideje i običaje.
Nekih 5.000 godina pre nove ere, starosedeoci Anadolije su ploveći uzvodno u Evropu doneli metalurgiju i agrikulturu, a Turci su iskoristili reku kao vodeni put za prevoz novih vrsta drveća, voća i povrća tokom osvajačkih ratova.
Osim lala, Turci su Dunavom u Evropu uvezli i ljute papričice koje su iz Centralne i Južne Amerike do Otomanskog carstva u 16. veku došle preko Mađarske. Mađarski hemičar Albert Szent je 1930. godine otkrio askorbinsku kiselinu (vitamin C) što je uradio zahvaljujući papričici koja je u Mađarsku došla zahvaljujući Turcima. Na obalama Dunava postoji i muzej posvećen paprikama u mađarskom gradu Kalocsa.
Svima koji žive na obalama Dunava ili na bilo koji način zavise od reke znaju koliko je ponekad teško savladati njen nepredvidiv temperament. Jako joj dugo treba da primi otopljeni sneg sa albanskih planina na jugu, švajcarskih vrhova na zapadu i centralnoistočno pozicioniranih Karpata u obliku potkovice, pa je vodostaj gotovo uvek u letnjem periodu na vrhuncu što nije uobičajeno za druge vodene površine.
Ribari iz oblasti Szigetköz u Mađarskoj već znaju da će, ako je u martu na Dunavu magla, 100 dana kasnije za vreme žetve reka poplaviti tu oblast. Ipak, ne treba se oslanjati na znakove, jer ova moćna reka ume da iznenadi i napravi haos bez ikakvih najava.