Jeste li čuli za snežne stubove u Južnoj Americi koji decenijama zbunjuju naučnike?
Penitentes su prirodne ledene skulpture, snežni stubovi koji se stvaraju veoma visoko u glečerima Anda, gde je vazduh skoro potpuno suv. Ime su dobile po španskom nazivu nieves penitentes, što bi u bukvalnom prevodu značilo "snežni monasi pokajnici", pošto su ovi oblici španske kolonizatore podsetili na sablasnu povorku monaha u belim odorama. Ovaj čudesan prirodni fenomen nije promakao ni oku Čarlsa Darvina, koji je o njima govorio u svojim dnevnicima.
Do sada je vladalo mišljenje da se ovi snežni oblici stvaraju pod uticajem vetra. Međutim, Meridit Beterton, fizičar sa Univerziteta u Koloradu, objašnjava da je sublimacija ključni proces za stvaranje šiljatih ledenica. Penitentes nastaju kada sunčevi zraci tope sneg, ali tako da ga ne pretvaraju u vodu, već odmah postaje para. Beterton je pokazala da, iako snežna površina deluje glatko, postoje mali grebeni i korita na koje sunčeva svetlost posebno deluje, stvarajući toplotu unutar tih udubljenja.
Foto: Profimedia
Iako je ova teorija potvrđena, grupa francuskih naučnika nije bila zadovoljna, jer je smatra nepotpunom – ne objašnjava zašto se ovi ledeni stubovi javljaju na jednakim rastojanjima.
Ipak, Filip Klodin je sa svojim kolegama na Institutu za fiziku i hemiju u Parizu (ESPCI ParisTech) pronašao odgovor na ovo pitanje.
On je otkrio da veličina ovih ledenih šiljaka i njihov rast ne zavise od direktne sunčeve svetlosti već nastaju kombinacijom pare i toplote koja se prenosi ovim procesima. Filip Klodin uzeo je u obzir i gustinu snega, temperaturu i vlažnost vazduha, zahvaljujući čemu je otkrio šta utiče na jednaku udaljenost ovih ledenih stubova. Naime, to koliko će ove ledenice biti udaljene jedna od druge zavisi od brzine kojom se para prostire. Ukoliko para brže deluje, utoliko će se rastojanje povećavati!
Možda će vas zanimati i: