Veoma redak mineral reidit je do sada viđen samo tri puta, i to na mestima gde su pali masivni meteoriti. Ovaj put pronađen je u krateru Rok Elm, u zapadnom Viskonsinu. Reidit je jedan vid cirkona, jednog od najtvrđih materijala ...
Ovaj primerak reidita najstariji je do sad pronađen, prema rečima Arona Kavosija, geohemičara na Univerzitetu Portoriko. Krater meteorita Rok Elm, tvrdi on, star je od 450 do 470 miliona godina.
Naučnici su prvo otkrili neuobičajeno visok pritisak cirkona u laboratorijima 60-tih godina, da bi reidit bio konačno identifikovan u prirodi 2001, na tri mesta udara: krater u zalivu Česapik u Virdžiniji, krater Ris u Nemačkoj i kineski krater Ksiujan.
Kavosi koji je skupljao cirkone kako bi pomoću njih što preciznije odredio vreme udara meteorita, bio je zatečen neočekivanim nalazima. “Niko razuman ne bi tražio reidit u peščaru. Rok Elm je mesto gde se iskopavaju karbonatne stene i pščar sa sićušnim fragmentima cirkona i kvarca. Ranije otkriveni primerci reidita nađeni su istopljeni u breče - mešavini kamena otopljenog za vreme udara i ohlađenog u staklo, s neotopljenim komadićima kamena."
“Radim s najstarijim cirkonima na Zemlji, a reidit je daleko ređi od cirkona starog 4,4 milijarde godina,” rekao je Kavosi koji je svoje nalaze predstavio na godišnjem sastanku Američkog geološkog društva, u Vankuveru.
Transformacija cirkona u reidit događa se kad udarni talasi meteorita povećaju pritisak i temperaturu do ekstremna, poput onih u središtu Zemlje gde se oblikuju dijamanti. Zbog pritiska minerali svoje molekule preoblikuju u gušće kristalne strukture. Reidit ima istu strukturu kao regularni cirkon, ali je 10 odsto gušći.
Za transformaciju cirkona u reidit potreban je enorman pritisak, zbog čega prisustvo ovog minerala u krateru Rok Elm otkriva da je ovo područje doživelo mnogo veći šok nego što se to do sada mislilo. Transformacija u reidit odvija se negde između 30 i 80 gigapaskala. Ranije studije procenjivale su, na osnovu ispitivanja “šokiranog” kvarca s vrha kratera, da pritisak pri udaru nije bio veći od 10 gigapaskala.
Svaki udarni krater od peščara sadrži cirkone, a Kavosi sad misli da je reidit možda prisutniji nego što su to naučnici do sada mislili. “Sad je vreme da ga potražimo tamo gde nikad nismo mislili da ćemo ga naći”, rekao je.