Zašto geografske karte uvek prikazuju sever na vrhu?
Za one koji ovu stvar ne uzimaju zdravo za gotovo, najčešći odgovor je zato što su Evropljani napravili karte i želeli su da budu na vrhu. Međutim, ne postoji nijedan dovoljno dobar razlog zbog čega bi sever zauzimao vrh kartografskog "imanja", o čemu svedoče istraživanja starih mapa sa različitih lokacija, nastale u različitim periodima.
Duboka proizvoljnost naših trenutnih kartografskih konvencija je evidentno vidljiva na Mekarturovoj Univerzalno ispravljenoj mapi sveta, čuvenom "obrnutom" pogledu na svet koji je nedavno napunio 35 godina. Napravljena 26. januara 1979. godine od strane Australijanca Stjuarta Mekartura, ova mapa je osmišljena tako da izazove naše uobičajeno pristajanje na evropsku perspektivu kao na svetsku normu.
Međutim, ova mapa nas čini da se zapitamo zašto smo tako brzo zaključili da su Evropljani sa severa bili oni koji su izumeli modernu mapu – i odlučili kako će se držati. Kao što je to često slučaj, naša želja da se pozovemo na evropocentrizam prikazuje određenu pristrasnost, budući da zapravo zasluge za kartografiju najviše pripadaju vizantijskim monasima i Jevrejima sa Majorke, više nego na primer Englezima.
Ne postoji ništa neizbežno ili suštinski tačno, ni u geografskom, ni u kartografskom, pa čak ni u filozofskom smislu, kada je u pitanju predstavljanje severa kao gore na mapi, jer je gore ljudska konstrukcija, a ne prirodna. Neke od najranijih egipatskih mapa pokazuju jug kao gore, verovatno pretpostavljajući da tok Nila od juga ka severu ima veze sa uticajem gravitacije. Takođe postojalo je srednjevekovno doba kada su mnoge evropske mape bile crtane tako da se istok nalazio gore. Ukoliko je postojala bilo kakva sumnja u religijski značaj, eliminisali su je pobožnim ilustracijama Adama i Eve ili Hrista na tronu. U istom periodu, arapski kartografi su crtali mape na kojima je jug bio gore, najverovatnije zato što su tako radili i Kinezi.