Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Hrane se nektarom iz cveta i raznose polen - naučnici se sada pitaju da li je jedna vrsta žaba sa drveća i oprašivač?

U šumama istočnog Brazila, naučnici su zabeležili neobičnu interakciju za koju još uvek nisu sigurni kako da je klasifikuju.

 Restinga šuma_1477808585.jpg Izvor: Shutterstock

Možda na prvi pogled deluje kao da sve žabe najviše vole da skaču sa jednog mesta na drugo dok svojim dugim jezicima love insekte. Ipak, postoje i vrste žaba koje se hrane na skroz drugačiji način - zaranjaju glave u lukovice cveta kako bi ispile njihov sočni nektar.

Naučnik i autor rada Karlos Enrike de Oliveira sa Federalnog univerziteta Mato Groso do Sul u Brazilu, otkriva da je sada kod jedne vrste u istočnim delovima ove južnoameičke države primećeno i da bi žabe nakon hranjenja, odradile svoj dug prirodi i jednostavno, zrnevlje polena koje se lepilo za njihova ljigava tela raznosile po okolini. Interakcija, koja je pokrenula niz pitanja i debata u naučnom svetu. 

Šetajući prašumama Brazila

Naučnici ističu da se većina vrsta odraslih žaba svrstava u mesoždere, iako se jedan deo hrani i delovima biljaka. Kada je Brazil u pitanju, Xenohyla truncata je jedina do sada zabeležena vrsta kod koje je spomenuto ponašanje uočeno na kremasto-belim cvetovima drvetaCordia taguahiensis

Ovo kako dodaju navodi na zaključak da je ona u stvari oportunistička životinja, koja se hani svime što je dostupno - radi lakšeg opstanka. Ali ističu da je njena sposobnost oprašivanja još uvek upitna, jer postoji još mnogo stvari koje moraju da utvrde da bi se sa sigurnošću i potvrdilo da su one zaista oprašivači, a ne samo posetioci cvetova. 

Poznato je da se oprašivanje vrši putem vode, vetra ili životinja. Kada su životinje u pitanju onda se taj proces naziva i zoidofilija, a kao "najodgovorniji" među njima nalaze se insketi poput pčela. Ali, one nisu jedina vrsta koja ima tu sposobnost, zabeleženo je da to mogu da čine i šišmiši i ptice.

 Istraživanje je objavljeno u časopisu Food Webs.

Možda će vas interesovati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka