Umesto uobičajenih slika poplavljenog trga Svetog Marka, ovih dana iz Venecije pristižu prizori suvih kanala.

Ove godine na većini evropskih planina je zabeležena manja visina snežnog pokrivača od uobičajene. Danima su internetom kružile fotografije praznih skijališta, a pojavila se i vest da je na švajcarskim Alpima jedna vrsta kaktusa postala uobičajen stanovnik. Što znači da klima na Starom kontinentu postaje sve toplija, ali i sušnija. U prilog tome, govore i meteorološki podaci, koji ukazuju da smo tokom 2022. godine imali jedno od najsušnijih i toplijih leta ikada zabeleženih.
Poslednja u nizu zabrinjavajućih vesti koja opominje i ukazuje sa kakvim ozbiljnim problemom ćemo se suočiti ako uskoro ne počnemo da ispunjavamo ciljeve predviđene Pariskim sporazumom iz 2015. godine, jeste fotografija venecijanskih kanala. Naime, nedelje suvog zimskog vremena su ovih dana u Veneciji rezultirale sušom i odsustvom vode u najpoznatijim kanalima na svetu, mestu čija su glavna briga sve do skoro bile uglavnom poplave.
In#Venice, the canals began to dry up due to the lowering of the water levelpic.twitter.com/ep51Qg10vs
— RRN.Europe (@RRNEurope)February 21, 2023
Da je situacija posebno ozbiljna najviše ukazuje podatak da je trenutno u kanalima nemoguće vršiti navigaciju gondolama, vodenim taksijima i ambulantnim vozilima. Naučnici i ekološki aktivisti tvrde da uzrok ovog problema nije samo jedan činilac, več kombinacija njih nekoliko. Pre svega, nedostatak kiše, sistem visokog pritiska, pun mesec i morska struja.
1/#Venice
— David Kime (@CyberRealms1)February 21, 2023
In Venice, the canals began to dry up due to lower water levels.
This is caused by strong low tides, which led to the shallowing of many channels.pic.twitter.com/6XPddxsKOB
Problem nije uočen samo u Veneciji, već i u drugim delovima ove mediteranske države. A kako ekoliška grupa Legambiente navodi, situacija je posebno kritična u severnim delovima ove mediteranske zemlje. Oni navode da u najdužoj reci Po, ima za oko 60 posto manje vode nego što je uobičajeno za ovo doba godine.
Stručnjak za klimu Masimilijano Paski iz italijanskog naučno-istraživačkog instituta CNR je za Korijera dela sera izjavio da je severozapadnim regionima potrebno i do 50 dana kiše, kako bi se situacija sa vodostajom popravila. Kao i da anticiklon dominira vremenom u zapadnoj Evropi već 15 dana, što doprinosi blagim temperaturama koje se uobičajene za period kasnog proleća, a ne kasne zime.