Profesor i dekan Biloškog fakulteta Ljubiša Stanisavljević je objasnio kako se bumbar i pčele koriste za oprašivanje voća i povrća, ali i zašto dolazi do potrebe za uvozom tj. izvozom.

Stanisavljević u svojoj izjavi za medije ističe da je očigledno kako je u Srbiji porasla proizvodnja paradajza i borovnica i da zato ne čudi što je povećan broj bumbarskih košnica koje se uvoze. On dodaje da i mi imamo svoje bumbare, ali da nismo ovladali tehnologijom njihove proizvodnje - a ona podrazumeva da imate odgovarajuće uslove i u toku cele godine spremna gnezda koje ćete plasirati na tržištu.
Bumbari su, kako kaže, aktivni od ranog proleća do kasne jeseni, a paradajz je na tržištu stalno - pa i u zimskim uslovima. Proizvođači zato uvoze bumbare da bi dobili pravi oprašen paradajz, da ne bi bio veštački oprašen uz pomoć feromona - gde se prođe prskalicom preko cvetova, stabljike pomisle da su oprašene i formira se plod koji izgleda uobičajeno, ali kada se raseče unutra ima "zelenu, bljutavu masu" i nema nijednu semenku.
Proizvodnja komercijalnih bumbara je tehnologija koju imaju dve kompanije u svetu i obe su prisutne na našem tržištu. On dodaje da možemo koristiti i naše bumbare, jer je u pitanju prosta tehnologija i da na našem fakultetu obučavaju poljoprivrednike kako da ih stave u određene "košnice" u kojima oni borave, pa u toku sezone mogu da ih prenose iz jednog u drugi staklenik.
Profesor navodi i da bumbari u prirodi kod nas najviše vole maline i da imamo sreću sa oprašivanjem jer su naše površine pod ovim voćem u brdskim predelima male. Zato su one tako kvalitetne, a kada bi u pitanju bile ogromne površine onda bi morali da uvezemo komercijalne košnice sa bumbarima. Na celoj planeti ima svega 250 vrsta bumbara, a pčela 22.000 do 25.000 vrsta - od čega 850 u Srbiji od kojih je samo jedna medononosna.
Za razliku od bumbara, Srbija ima uspeha u uzgajanju pčela. Pa se na Biološkom fakultetu uzgajaju dve solitarne vrste - pčela voćnjaka, od kojih je jedna pogodna za ranocvetajuće voće kao što su kajsije, jabuke i kruške, a druga za kasnocvetajuće poput maline i borovnice. Profesor dodaje i da nije iznenađenje što izvozimo pčele, kao i da postoji nekoliko centara za proizvodnju njihovih matica u našoj zemlji. Takođe, individualni pčelari mogu da ih izvoze ukoliko imaju potrebne sertifikate.
Autor: Dimitrije Đurić / N1 Beograd