Rudari u Angoli su iskopali ružičasti dijamant koji je najverovatnije najveći dragulj te vrste koji je otkriven u poslednjih 300 godina.

Stručnjaci procenjuju da je teži čak 170 karata, što ga čini malo manjim od čuvenog dijamanta po imenu Daria-i-Noor čija težina iznosi 182 karata - najvećeg ružičastog dijamanta na svetu, koji predstavlja deo iranskog nacionalnog dragulja.
Novi dijamant je dobio nadimak "Lulo Rose", po rudniku Lulo u severoistočnoj Angoli gde je i pronađen, kako navodi kompanija Lucapa Diamond Company.
LOOK: Miners in Angola have unearthed a rare pure pink diamond that is believed to be the largest found in 300 years, the Australian site operator announced. | : AFPpic.twitter.com/NiCzdRR9HB
— Inquirer (@inquirerdotnet)July 27, 2022
Ovo nije prvo otkriće takve vrste u spomenutom rudniku jer je od 2015. godine u njemu otkriveno oko 27 dijamanata čija težina je veća od 100 karata. Najpoznatiji primerak je 404-karatni "Kamen 4. februar", koji je 2016. prodat za 16 miliona dolara.
Lulo Rose će stručnjaci morati da obrade, što bi moglo da dovede do smanjenje njegove težine i za 50 posto. Ali čak i ako njegova težina spadne na 85 karata, već sad preti da obori rekord kada je u pitanju cena. Ružičasti dijamanti su relativno retki, a naučnici još uvek nisu sigurni šta im daje ružičastu nijansu.
A 170 carat pink diamond has been discovered in Angola.
— Africa Facts Zone (@AfricaFactsZone)July 27, 2022
It's the world's largest pink diamond in 300 years.
It is called the “Lulo Rose," and was found at the Lulo Alluvial Diamond Mine.pic.twitter.com/SHe4b7Kh5s
Podaci ne čude ako se uzme u obzir da trgovina dijamantima seže u sredinu drugog milenijuma pre naše ere. U narednim vekovima, njihov blistav izgled i izuzetna retkost činili su ih traženim statusnim simbolom koji su samo najbogatiji na svetu mogli sebi da priušte.
Danas, približno 90 miliona karata neobrađenih dijamanata se iskopa svake godine, kako bi se iskoristili za pravljenje nakita. Što ukupno donosi više od 300 milijardi dolara prihoda raznim zemljama širom sveta. Međutim, uslovi u kojima rudari iskopavaju ovaj cenjeni dragi kamen su često opasni, a rudarstvo se danas povezuje sa eksploatacijom radnika, kršenjem ljudskih prava i zagađenjem, kako stoji u izveštaju koji je 2018. objavila neprofitna organizacija Human Rights Vatch.