Osmijum je metal koji trenutno privlači mnogo pažnje, najviše jer je redak i skup. Ali, ovo su najzanimljivije činjenice o njemu.

Čast da bude najgušći poznati elemnt na Zemlji je pripala osmijumu. Samo jedan kubni centimetar ove supstance teži 22,6 grama.
Osmijum je svetlo plavi prelazni metal i pripada grupi platinastih metala. Pored gustine karakteriše ga i visoki modul kompresije. Zbog svoje visoke cene, u tehničkom smislu ovaj metal se koristi samo kada je potrebna veoma velika izdržljivost i čvrstoća.
Otkrio ga je slučajno, još davne 1804. godine, engleski hemičar Smitson Tenant. Naime Smit je prilikom rastvaranja platine u epruveti sa carkom vodom, našao talog. To se dogodilo jer je osmijum netopiv u alkalijama i kiselinama.
Naziv je dobio po mirisu koji je jako sličan repi, a -osme na grčkom znači miris.
Gustoća mu je tek nešto veća od iridijumove, koji ima gustinu od 22,4 grama po kubnom centimetru. Primetićete, osmijum ga je "prešišao" za dlaku.
Početkom 20. veka, osmijum se koristio kao materijal za žarne niti u sijalicama. Tokom vremena od izrade niti na ovoj način, jer su bile dosta debele, se prešlo na neke suptilnije metale. Kao što je već spomenuto osmijum se retko upotrebljava i veoma je skup a pritom se teško obrađuje.
Može se dobiti iz osmiridija spajanjem legure sa cinkom, pri čemu se cink nakon toga uklanja destilacijom. Tako dobijeni ostatak se zatim usitnjava u prah i pali barijum nitratom, koji pretvara iridijum u njegov oksid, a osmijum u barijum osmiat. Barijumova so se ekstrahuje vodom i kuva sa azotnom kiselinom, kada osmijum ispari u obliku svog tetroksida.
Nema mnogo nalazišta osmijuma na svetu i količinski se ne iskopava puno. Čak i njegov najveći izvor, ležište Džezkazgan, sadrži skromne količine ovog metala. Stoga je gram ovog metala jako skup i cenjen na tržištu.
Na tržištu u Srbiji se pojavio pre dve godine i poseduju ga samo tri osobe. Njegov gram je trenutno 30 puta skuplji od grama zlata. U svetu u poslednjih par godina vlada veliko interesovanje kad je ovaj metal u pitanju.