Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Prvi put otkrivena vrsta algi koja ima tri različita pola

Stručnjaci sa Univerziteta u Tokiju otkrili su da vrsta zelenih algi Pleodorina starrii ima tri različita pola.

  Izvor: Shutterstock

Određen broj naučnika smatra da je razvoj algi, koji je započeo pre nekoliko stotina miliona godina, omogućio evoluciju čitavog ljudskog i životinjskog sveta. Sada, nedavno objavljeno istraživanje sugeriše da bi alge mogle da pomognu u razumevanju evolucije polova, tvrde naučnici.

Možda će vas zanimati i:

Stručnjaci sa Univerziteta u Tokiju i drugih japanskih univerziteta otkrili su da vrsta zelenih algi Pleodorina starrii ima tri različita pola - muški, ženski i treći pol koji je tim nazvao "biseksualnim". Ovo je prvi put da je otkrivena vrsta algi koja ima tri različita pola.

Alge su naziv za veliku grupu različitih pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednoćelijskih do višećelijskih) nalik na biljke koja koriste fotosintezu kako bi dobile energiju. Alge nisu biljke jer im nedostaju mnoge njihove karakteristike; nisu bakterije, a nisu ni gljivice.

Razmnožavanje algi

Budući da su alge tako velika, raznolika grupacija organizama, postoji mnogo varijacija u načinu njihova razmnožavanja, ali generalno gledajući može se reći da se alge razmnožavaju aseksualno (kloniranjem) ili seksualno; odnosno haploidno (s jednim setom hromosoma), ili diploidno (s dva seta).

Postoje i hermafroditne alge koje mogu da promene pol u zavisnosti od ekspresije gena. Tada kažemo da se radi o organizmu s tri pola gde je jedan hermafroditni, odnosno promenjivi, piše Science Alert, a prenosi Index.hr.

Ali zelene alge P. starrii ne spadaju u tu kategorizaciju. One imaju i muške i ženske reproduktivne ćelije.

Naučnici navode da se radi o "novom haploidnom sistemu za razmnožavanje" koji je potpuno jedinstven za alge.

Kako izgledaju polne ćelije algi?

P.starrii su sastavljene od 32 ili 64 istopolne ćelijske vegetativne kolonije i imaju male pokretne (muške) i velike nepokretne (ženske) polne ćelije. U okruženje izbacuju spermatozoide koji sadrže muške polne ćelije, a koji potom traže žensku koloniju. Biseksualne P. starrii čine muške i ženske kolonije pa se stoga mogu pariti s algom muškog, ženskog ili biseksualnog pola.

"Mešoviti sistem parenja, kao što je ovaj sa tri pola, mogu predstavljati prelazno evolutivno stanje između dvodomnih (s muškim i ženskim) i jednodomnih (sa samo hermafroditima) sistema parenja kod diploidnih organizama", navode naučnici u istraživanju.

Poseban biseksualni gen

Biolog Hisajoši Nozaki sa Univerziteta Tokio je trideset godina sakupljao uzorke algi iz reke Sagami, a naučnici su u ovom istraživanju koristili uzorke uzete iz reke između 2007. i 2013. godine.

Odvojili su kolonije algi i podstakli ih na seksualno razmnožavanje lišavanjem hranjivih sastojaka. Otkrili su da biseksualne alge imaju gen "biseksualnog faktora" koji se razlikuje od prethodno otkrivenih muških i ženskih gena. Biseksualne ćelije su imale i muški gen, ali su mogle da stvore i muško i žensko potomstvo.

Istraživanje pod nazivom Three sex phenotypes in a haploid algal species give insights into the evolutionary transition to a self-compatible mating system objavljeno je u časopisu Evolution.

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka