Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Koju knjigu sa police "popularna nauka" odabrati za čitanje?

Evo nekoliko predloga...

  Izvor: Foto: Profimedia

Police i police trilera, horora, naučne fantastike, klasika, enciklopedija. Kako odabrati samo jednu? Ili dve? Kako odabrati pravu knjigu u moru ubedljivih naslova? Svaka knjiga sa sobom nosi neki novi svet, na svoj način privlačan i poseban. Toliko je ličnosti koje se mogu upoznati, avanture proživeti, tajne naučiti.

Povezane vesti

Povezane vesti

U beskonačnosti polica jedna privlači pažnju. Knjige na njoj svojim naslovima obećavaju tajne univerzuma, prirode, svetlosti, brojeva. Obećavaju nova znanja i racionalne stavove. Obećavaju da je ono što u njima piše istina. Iznad police piše "POPULARNA NAUKA".

SMEM LI DA BROJIM? – Ginter Cigler

Knjiga koja će vam pokazati koliko se zabavnih tajni krije iza brojeva. Jednostavan i metaforičan način pisanja, razumljiv jezik i očigledan entuzijazam autora čine da se osećate veoma sigurno okruženi matematikom. Kroz deset poglavlja, Cigler nam otkriva interesantne matematičke dokaze kakve ne možete ni da zamislite, razbija predrasude o formulama kao jeziku matematike, pomaže rešavanju svakodnevnih problema, ali nas i upoznaje sa anegdotama nekih čuvenih matematičara. Knjiga koja će vam obojiti svet matematike ukoliko se odlučite da je pročitate i obavezno štivo za sve koji, makar zasad, nisu ljubitelji ove nauke.

DARVIN ZA POČETNIKE – Džonatan Miler, Borin Van Lun

Ovo je priča o životu jednog prirodnjaka, geologa i čoveka koji je svetu doneo teoriju evolucije. Bez Darvinovog rada ne bi postojale ni moderna biologija, genetika, ali ni pogled na svet. Anegdote sa njegovih putovanja, avanture, ideje u ovoj knjizi su ispričane na veoma duhovit i šarolik način i jednako su zanimljive starijoj i mlađoj publici. Povučen i jednostavan čovek, Darvin nije ni slutio kakave će posledice njegova teorija ostaviti na čovečanstvo. Na vrlo razumljiv način autori u knjizi diskutuju o ogromnom doprinosu ovog naučnika pre svega biologiji, ali i racionalnom pogledu na stvaranje sveta.

LOŠA NAUKA – Ben Goldejker

Ben Goldejker nije naučnik. Ben Goldejker je novinar, koji je, zahvaljujući pre svega svom iskustvu, ali i racionalnom pogledu na svet, napisao naučnopopularnu knjigu. Knjigu koja na vrlo eksplicitan način govori koliko je nauka u stvari važna za dobrobit čovečanstva, odnosno koliko pseudonauke i "loša nauka", kako ih on zove, kao i pogrešno izveštavanje o nauci, mogu biti opasni. Goldejker svojim oštrim, ali razumljivim stilom pisanja čitaocu stavlja do znanja da ne morate biti stručnjak da biste razlikovali naučne činjenice i bitne podatke od besmislica i demagogije.

TEORIJA SVEGA – Stiven Hoking

Knjiga za sve zaljubljenike u svemir, u zvezdano nebo, u astronomiju. Na zabavan i u nekim trenucima šaljiv način, u karakterističnom maniru, Hoking prikazuje seriju svojih predavanja koja se bave temama od početka svemira, preko formiranja galaksija pa do teorija o crnim rupama. Ovaj briljantni fizičar je uspeo da oblasti koje su često nerazumljive objasni tako da svakom budu bliske, pa ćete se često uhvatiti u razmišljanju da "nije ova astrofizika tako komplikovana".

Povezane vesti

RIZICI GLOBALNIH KATASTROFA – Nik Bostrom, Milan M. Ćirković

Ovo nije jednostavno knjiga o kraju sveta. Ona je skup naučnih diskusija i teorija o mogućim scenarijima, koji bi do kraja doveli. Kako napreduje tehnologija, kako se društvo razvija, tako i rizici evoluiraju. Neki se rađaju zahvaljujući tehnologiji, dok su drugi tu od kada je i Zemlje. Ova knjiga, međutim, ne iznosi samo probleme, već govori i o mogućnostima da se takva dešavanja predvide, kao i politici rešavanja potencijalnih kriza. Knjiga koja će vas sigurno naterati na razmišljanje o budućnosti naše planete i šta mi možemo da učinimo kako bi ona bila što dugovečnija.

KRATKA ISTORIJA BEZMALO SVAČEGA – Bil Brajson

Glavni motiv "Kratke istorije bezmalo svačega" je radoznalost. Brajsona ne zanimaju samo odgovori na pitanja, već i priča koja stoji iza tih odgovora. Kako smo saznali gde su kontinenti bili pre 600 miliona godina? Kako je iko otkrio šta se nalazi u središtu zemlje? Pisac je na svom putu za odgovorima prošao kroz radove velikih naučnika, ali i onih pomalo zaboravljenih, manje poznatih. Njegovo prvo interesovanje nisu suve činjenice i otkrića, već i kako su naučnici došli do tih saznanja. Odlična knjiga uz koju ćete sebi postaviti pitanja koja se možda nikada niste setili da postavite.

Izvor: Elementarijum

Možda će vas zanimati i:

Povezane vesti

Povezane vesti

Povezane vesti

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka