Meteorolozi tvrde da je u pitanju redak fenomen, praćen snažnim mećavama i ekstreminm vremenskim uslovima.

PRETHODNIH DANA smo bili svedoci velike arktičke oluje koja je zahvatila SAD i Kanadu, a za čiji nastanak meteorolozi okrivljuju ciklonsku bombu. Iako izuzetno retka pojava prema njihovim rečima, ono što je karakteriše je da je intezivnija nego druge vrste oluja, a evo i zašto.
Ciklonske bombe su velike i intezivne oluje koje nastaju na srednjim geografskim širinama, poznate po niskom pritisku u svojim središnjim delovima i nizom drugih ekstremnih vremenskih pojava koje je prate. Međutim, da bi postala "bomba" i prouzrokovala probleme kakvi su zabeleženi proteklog vikenda na severnoameričkom kontinentu, njen centralni pritisak mora da se brzo smanji - prema nekim procenama najmanje 24 milibara za 24 časa.
holy fucking bomb cyclonepic.twitter.com/K5o5LBlAZl
— delete your existence (@ethanserone)December 22, 2022
Proces bombogeneze
U uslovima kada ciklon prolazi kroz tzv. bombogenzu, to znači da on prima određenu količinu toplote i vlage, ali i da se vazduh u njemu ubrzano diže. Kao rezultat nastaju ciklonske bombe koje donose snažne vetrove i oluje, praćene ekstremno niskim temperaturama. Region najpoznatiji po olujama ovog tipa jeste američka Istočna obala, jer zone severno od tropa crpe svoju energiju iz velikih temperaturnih kontrasta.
Drugim rečima, u oblastima oko toplijih vodenih masa - toplote i vlage ima u izobilju. Međutim, kada se hladni kontinentalni vazduh nađe iznad njega, uslovi u donjem delovu atmosfere postaju izuzetno nestabilni. Vazduh se diže, hladi i kondenzuje, a kao rezultat ovog procesa nastaju oblaci koji prouzrokuju intezivne padavine, a nekad i jaki vetrovi koji dovode do još većeg "podizanja" vazduha.
Kao konačni rezultat nastaje proces povratne sprege, koji čini da topli vazduh raste sve većom brzinom. Ovo omogućava brz pad pritiska u centru sistema i jačanju vetrova jer atmosfera pokušava da izjednači razlike.