Za većnu nas duge predsavljaju izuzetno retku pojavu, međutim na jednom mestu na svetu one su gotovo svakodnevica.

DUGA JE PRIZOR koji svako od nas voli da vidi i koji budi maštu i želju za avanturom da nađemo njen kraj na kom se nalazi blago. Danas je većini poznato zašto i kako duga nastaje, ali sve dok nauka nije umešala svoje prste i razbila magiju njenog misticizma, mnogi narodi i kulture su za ovaj prirodni fenomen vezivali brojna verovanja. Razlog za ovo možda leži i u činjenici da duga nije česta pojava, međutim da li ste znali da na svetu postoji mesto na kom se može videti gotovo svakog dana?
SVETSKA PRESTONICA DUGA
Stiven Besindžer, profesor i naučnik sa Univerziteta na Havajima i savremeni lovac na duge nije želeo da se zadrži na mitovima i legendama. Upravo on je i predložio da se Havaji - ostrvska država u Tihom okeanu, proglasi svetskom prestonicom duga. Rezultate svojih istraživanja o ovim fantastičnim zracima različitih boja koji predstavljaju atmosferski optički efekat je objavio u časopisu Bilten Američkog meteorološkog društva. Gde objašnjava da je duga u stvari samo mali deo slike koju vidimo. Ta prepoznatljivi višebojni "luk" koji se proteže preko neba zapravo uopšte nije luk, već krug delimično uvučen ispod horizonta.
Besindžer je imao sreću da vidi dugu na njenom kraju - petlju boja od 360 stepeni: "Duge stalno nastaju, ali mnoge od njih ne možemo videti. Ugao je obično takav da je se ona zapravo nalazi ispod horizonta. Zato je na Havajima zabavno voziti se avionom ili helikopterom i snimati duge iz vazduha", objasnio je on.
Taj pogled iz ptičje perspektive samo je jedno od mnogih stvari koje je Besindžer uradio kako bi bolje razumeo fiziku, geometriju i optiku koja stoji iza ovog čuda prirode. On je leteo helikopterima, penjao se uz vulkanske vrhove prekrivene maglom i istrčavao iz svog doma usred doručka kako bi fotografisao dvostruku dugu.
Duge su jedan od najspektakularnijih optičkih fenomena u prirodi, a Havaji su blagosloveni neverovatnim obiljem istih. One su istovremeno toliko uobičajene, a opet tako zapanjujuće. Ljudi ih vole i poštuju. Deo su havajskih pesama i legendi, a pojavljuju se i na registarskim tablicama i u imenima havajskih sportskih timova i lokalnih kompanija.
Ali kako to da su stanovnici Havaja blagosloveni s toliko duga? Prema Besindžeru, slavno ostrvo ima sve potrebne uslove za stvaranje savršenih duga gotovo svakodnevno. Havaji imaju jedinstvenu kombinaciju pasata, kumulusnih oblaka, planinskog terena i čistog vazduha, što sve zajedno čini idealne uslove za njihov nastanak. Osim toga, ostrvo se nalazi daleko od izvora zagađenja, što rezultira jakim sunčevim zracima koji doprinose pojavi brilijantnih duga.
Osim prisustva na nebu, Besindžer je takođe pisao o lokanim verovanjima šta predstavljaju - što Havaje takođe čini idealnom prestonicom. Njena kulturna važnost oseća se u lokalnom jeziku sa mnogo reči i fraza koje se koriste za opisivanje različitih vrsta ove pojave. Pa tako postoji reč za duge koje se nalaze na Zemlji - uakoko, stojeće duge - kahili, jedva vidljive duge - punakea i mesečeve duge - a nuenue kau po, između ostalih. U havajskoj mitologiji duga je simbol transformacije te put između Zemlje i Neba - kao što je to slučaj i u mnogim drugim kulturama širom sveta.
Kako bi pomogli i lokalnom stanovništvu i posetiocima ostrva da uoče što je moguće više duginih boja, Besindžer i nekoliko njegovih kolega razvili su aplikaciju RainbowChase. Ona prikuplja informacije o vremenu u vašoj blizini, kako bi pomogla korisnicima da pronađu potencijalna mesta sa uslovima na kojima nastaju duge. Tim takođe planira da proširi pokrivenost aplikacije na kopneni deo Sjedinjenih Država i širom sveta u predstojećim mesecima. Samo se pobrinite da potražite duge u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada se sunce nalazi na 40 stepeni od horizonta - jer tada su vam šanse najbolje, kako tvrdi Besindžer.
Izvor: Putni Kofer