Malo je mesta na Zemlji gde ne mora da se strahuje od poplava. U to su se protekih dana uverili stanovnici Evrope.
U poplavama u Evropi je prethodnih dana poginulo više od 180 ljudi, a stotine se vode kao nestale posle nezapamćenih poplava u zapadnoj Nemačkoj i Belgiji, a za stotinama ljudi se i dalje traga. Poplave su pogodile i Luksemburg, Švajcarsku i Holandiju.
Kako nastaju poplave?
Poplava je stitucaija kada voda poplavi zemljište koje je obično suvo, a uzroci mogu biti različiti. Prekomerna kiša, urušavanje brane ili nasipa, brzo topljenje snega ili leda. Do obilnih poplava dolazi i kada velika oluja ili cunami uzrokuju naglo kretanje mora ka kopnu.
Većini poplava su potrebni sati ili čak dani da se razviju, što stanovnicima daje vremena za pripremu ili evakuaciju. Ali postoje i one koje se generišu brzo i bez ili uz vrlo malo upozorenja.
Klimatske promene povećavaju rizik od poplava širom sveta, posebno u priobalnim i nižim područjima, zbog svoje uloge u ekstremnim vremenskim prilikama i porastu mora. Povećanje temperatura koje prati globalno zagrevanje može doprineti uraganima koji se sporije kreću i i ispuštaju više kiše.
U međuvremenu, topljenje lednika i drugi faktori doprinose porastu nivoa mora i stvara se dugoročan, hroničan rizike od poplava za mesta u rasponu od Venecije do Maršalovih ostrva.
Prema analizi iz 2017. godine, više od 670 američkih zajednica suočiće se sa poplavama do kraja ovog veka; to se već dešava u više od 90 primorskih oblasti.
Velike poplave u Nemačkoj pokrenute su kada se izlila reka Ar, koja se uliva u Rajnu.